Skoči do sadržaja

Rezultati istraživanja o dosegu i utjecaju pandemijskih okolnosti na iskustvo studiranja u ak. god. 2020./2021., poput online i/ili hibridne nastave, različitih restrikcija u društvenom životu i sl. predstavljeni su 13. listopada 2021. godine u Zagrebu. Istraživanje je provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO).

Riječ je o istraživanju provedenom na nacionalnoj razini tijekom rujna 2021. godine, a u njemu je sudjelovalo gotovo 4300 studenata sveučilišnih i stručnih studija, svih razina osim poslijediplomske. 

Svrha mu je bila odgovoriti na pitanja kako studenti procjenjuju kvalitetu visokoškolske nastave tijekom pandemije bolesti COVID-19, koliko su zadovoljni pojedinim aspektima studentskog života, kako procjenjuju svoje mentalno zdravlje i kako je pandemija utjecala na brucoše i njihovu prilagodbu visokom obrazovanju.

Događanje je otvorila v. d. ravnatelja AZVO-a prof. dr. sc. Jasmina Havranek koja je istaknula kako su rezultati istraživanja pokazali da je prelazak na online oblike nastave u kriznim uvjetima pandemije u značajnoj mjeri utjecao na mentalno zdravlje studenata, njihovu socijalnu uključenost, iskustvo studiranja i kvalitetu studentskog života. “Smatramo važnim povratak na kontaktni način izvođenja nastave, uz poštivanje epidemioloških mjera dok traje pandemija, a u skladu s izdanim dopusnicama, pri čemu se sva dobra iskustva iz primjene online nastave mogu i dalje razvijati i koristiti kao dopuna klasičnoj nastavi“, zaključila je prof. dr. sc. Havranek.

U sklopu predstavljanja rezultata istraživanja održan je i okrugli stol na kojem su uz prof. dr. sc. Jasminu Havranek sudjelovali: gđa Dijana Mandić, načelnica Sektora za razvoj visokog obrazovanja Ministarstva znanosti i obrazovanja, prof. dr. sc. Marina Ajduković s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Gabrijela Vidić s Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru te Bruna Bandula, predsjednica Studentskog zbora Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sudionice su se složile kako je protekla akademska godina bila izazovna studentima, ali i visokoškolskim nastavnicima te da je klasična nastava uživo željeni oblik nastave za većinu studenata. Isto tako, u kriznim uvjetima pokazala se potreba za snažnijom podrškom studentima u pogledu psihološke podrške i jačanja kompetencija za nošenje sa stresnim situacijama.

Zaključci istraživanja

  • Dominantni oblik izvođenja nastave u ak. god. 2020./2021. bila je u potpunosti online (40 %) te hibridna nastava, tj. kombinacija 2/3 nastave online i 1/3 uživo (40 %).
  • Najviše online nastave imali sudionici viših godina diplomskih studija (49 %).
  • 29 % studenata prve godine preddiplomskih i integriranih studija nastavu je pohađalo isključivo online.
  • 35 % sudionika istraživanja kao željeni je oblik nastave za ak. god. 2021./2022. navelo učioničku nastavu, a njih 29 % nastavu u potpunosti online.
  • Studenti su izrazili zadovoljstvo određenim segmentima organizacije online nastave i ispita, poput pristupa nastavnim materijalima od kuće (73 %), interakcijom s nastavnicima u virtualnom okruženju (60 %), kriterijima i metodama ocjenjivanja studenata (63 %) te objektivnošću ocjenjivanja (60 %).
  • 60 % sudionika istraživanja ne bi podržalo uvođenje obveznog cijepljenja protiv bolesti COVID-19 za studente i nastavnike, a 25 % ih podržava uvođenje obveznog cijepljenja.
  • 47 % studenata u nekoj se mjeri slaže kako studiranje u online okruženju pruža više prostora za neetično ponašanje prilikom provjere znanja.
  • Među studentima postoji značajna razina nezadovoljstva studentskim životom u odnosu na razdoblje prije pandemije: 59 % studenata smatra da je njihovo zadovoljstvo puno manje i manje; izvanredni studenti zadovoljniji su od redovitih.
  • Narušen je osjećaj pripadnosti studentskoj zajednici, a većina studenata (73 %) nije imala priliku upoznavati nove ljude kao do sada.
  • Postojeće odnose s kolegama sa studija uglavnom su održavali pomoću društvenih mreža i komunikacijskih platformi (78 % odgovora).
  • 43 % studenata smatra da je pandemija negativno utjecala na ponudu studentskih poslova.
  • 60 % studenata navodi kako su zbog online nastave uštedjeli na troškovima putovanja.
  • 54 % imalo je osigurane uvjete za kvalitetno studiranje na daljinu u smještaju u kojem je boravilo.
  • U životu nakon pandemije najveći postotak studenata veseli se druženju s kolegama bez ograničenja (71 %) te nenošenju maski (71 %); značajan postotak raduje se putovanjima u inozemstvo (66 %); nastavi uživo veseli se 41 % sudionika istraživanja.
  • U studentskoj populaciji postoji značajna percepcija narušenosti mentalnog zdravlja tijekom pandemijskog razdoblja: 52 % studenata svoje mentalno zdravlje doživljava lošijim i puno lošijim u odnosu na razdoblje prije pandemije.
  • Studente je najviše zabrinjavala mogućnost zaraze bliskih osoba koronavirusom (57 %), dok ih je najmanje brinula mogućnost vlastite zaraze (17 % ).
  • Od teškoća koje su studenti iskusili tijekom protekle akademske godine 50 % navelo je osjećaj socijalne izolacije i usamljenosti, kao i probleme s pažnjom i koncentracijom (50 %).
  • Znatan broj studenata navodi da se osjećao anksiozno (46 %) i depresivno (29 %) te da se koristio društvenim mrežama na nezdrav način (43 %).
  • 25 % studenata nije se susretao s poteškoćama u pogledu mentalnog zdravlja te je u svojim komentarima naveo da se u novim, pandemijskim okolnostima osjećao bolje nego prije.
  • 32 % studenata iskazalo je interes za psihološko savjetovanje uživo.
  • Zbog straha od socijalne stigme 12 % studenata ne bi zatražilo stručnu psihološku pomoć, dok bi se 15 % studenata neadekvatno osjećalo kada bi išlo terapeutu radi psihološke pomoći.
  • Najveći izazov studentima prve godine pri prijelazu iz sustava srednjeg u visoko obrazovanje predstavljao je nedostatak kontakta uživo s kolegama sa studija (48 %), online nastava umjesto nastave uživo (39 %) i nedostatak motivacije za učenje uzrokovan neizvjesnošću trajanja i posljedica pandemije (39 %).
  • 47 % studenata prve godine u potpunosti je i uglavnom zadovoljno procesom prijelaza iz sustava srednjeg u visoko obrazovanje, a uglavnom i u potpunosti nezadovoljno je njih 17 %.
  • Većina ih se morala više samostalno pripremati za ispite državne mature, no željeni studij upisalo je 80 % studenata.
  • 55 % studenata prve godine odgovorilo je kako se zbog pandemije slabije povezalo s kolegama sa studija.
  • 63 % brucoša navodi da zbog pandemije nisu u potpunosti doživjeli iskustvo studiranja.

Istraživanje u cijelosti dostupno je na poveznici.

Prezentacija – sažetak rezultata

 azvo event 13.10.21 0024 azvo event 13.10.21 0023 azvo event 13.10.21 0048 azvo event 13.10.21 0053 azvo event 13.10.21 0057 azvo event 13.10.21 0059

 azvo event 13.10.21 0061 azvo event 13.10.21 0082 azvo event 13.10.21 0096 azvo event 13.10.21 0101 azvo event 13.10.21 0106 azvo event 13.10.21 0110 azvo event 13.10.21 0111