Rezultati istraživanja o dosegu i utjecaju pandemijskih okolnosti na iskustvo studiranja u ak. god. 2020./2021., poput online i/ili hibridne nastave, različitih restrikcija u društvenom životu i sl. predstavljeni su 13. listopada 2021. godine u Zagrebu. Istraživanje je provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO).
Riječ je o istraživanju provedenom na nacionalnoj razini tijekom rujna 2021. godine, a u njemu je sudjelovalo gotovo 4300 studenata sveučilišnih i stručnih studija, svih razina osim poslijediplomske.
Svrha mu je bila odgovoriti na pitanja kako studenti procjenjuju kvalitetu visokoškolske nastave tijekom pandemije bolesti COVID-19, koliko su zadovoljni pojedinim aspektima studentskog života, kako procjenjuju svoje mentalno zdravlje i kako je pandemija utjecala na brucoše i njihovu prilagodbu visokom obrazovanju.
Događanje je otvorila v. d. ravnatelja AZVO-a prof. dr. sc. Jasmina Havranek koja je istaknula kako su rezultati istraživanja pokazali da je prelazak na online oblike nastave u kriznim uvjetima pandemije u značajnoj mjeri utjecao na mentalno zdravlje studenata, njihovu socijalnu uključenost, iskustvo studiranja i kvalitetu studentskog života. “Smatramo važnim povratak na kontaktni način izvođenja nastave, uz poštivanje epidemioloških mjera dok traje pandemija, a u skladu s izdanim dopusnicama, pri čemu se sva dobra iskustva iz primjene online nastave mogu i dalje razvijati i koristiti kao dopuna klasičnoj nastavi“, zaključila je prof. dr. sc. Havranek.
U sklopu predstavljanja rezultata istraživanja održan je i okrugli stol na kojem su uz prof. dr. sc. Jasminu Havranek sudjelovali: gđa Dijana Mandić, načelnica Sektora za razvoj visokog obrazovanja Ministarstva znanosti i obrazovanja, prof. dr. sc. Marina Ajduković s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Gabrijela Vidić s Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru te Bruna Bandula, predsjednica Studentskog zbora Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sudionice su se složile kako je protekla akademska godina bila izazovna studentima, ali i visokoškolskim nastavnicima te da je klasična nastava uživo željeni oblik nastave za većinu studenata. Isto tako, u kriznim uvjetima pokazala se potreba za snažnijom podrškom studentima u pogledu psihološke podrške i jačanja kompetencija za nošenje sa stresnim situacijama.
Zaključci istraživanja
- Dominantni oblik izvođenja nastave u ak. god. 2020./2021. bila je u potpunosti online (40 %) te hibridna nastava, tj. kombinacija 2/3 nastave online i 1/3 uživo (40 %).
- Najviše online nastave imali sudionici viših godina diplomskih studija (49 %).
- 29 % studenata prve godine preddiplomskih i integriranih studija nastavu je pohađalo isključivo online.
- 35 % sudionika istraživanja kao željeni je oblik nastave za ak. god. 2021./2022. navelo učioničku nastavu, a njih 29 % nastavu u potpunosti online.
- Studenti su izrazili zadovoljstvo određenim segmentima organizacije online nastave i ispita, poput pristupa nastavnim materijalima od kuće (73 %), interakcijom s nastavnicima u virtualnom okruženju (60 %), kriterijima i metodama ocjenjivanja studenata (63 %) te objektivnošću ocjenjivanja (60 %).
- 60 % sudionika istraživanja ne bi podržalo uvođenje obveznog cijepljenja protiv bolesti COVID-19 za studente i nastavnike, a 25 % ih podržava uvođenje obveznog cijepljenja.
- 47 % studenata u nekoj se mjeri slaže kako studiranje u online okruženju pruža više prostora za neetično ponašanje prilikom provjere znanja.
- Među studentima postoji značajna razina nezadovoljstva studentskim životom u odnosu na razdoblje prije pandemije: 59 % studenata smatra da je njihovo zadovoljstvo puno manje i manje; izvanredni studenti zadovoljniji su od redovitih.
- Narušen je osjećaj pripadnosti studentskoj zajednici, a većina studenata (73 %) nije imala priliku upoznavati nove ljude kao do sada.
- Postojeće odnose s kolegama sa studija uglavnom su održavali pomoću društvenih mreža i komunikacijskih platformi (78 % odgovora).
- 43 % studenata smatra da je pandemija negativno utjecala na ponudu studentskih poslova.
- 60 % studenata navodi kako su zbog online nastave uštedjeli na troškovima putovanja.
- 54 % imalo je osigurane uvjete za kvalitetno studiranje na daljinu u smještaju u kojem je boravilo.
- U životu nakon pandemije najveći postotak studenata veseli se druženju s kolegama bez ograničenja (71 %) te nenošenju maski (71 %); značajan postotak raduje se putovanjima u inozemstvo (66 %); nastavi uživo veseli se 41 % sudionika istraživanja.
- U studentskoj populaciji postoji značajna percepcija narušenosti mentalnog zdravlja tijekom pandemijskog razdoblja: 52 % studenata svoje mentalno zdravlje doživljava lošijim i puno lošijim u odnosu na razdoblje prije pandemije.
- Studente je najviše zabrinjavala mogućnost zaraze bliskih osoba koronavirusom (57 %), dok ih je najmanje brinula mogućnost vlastite zaraze (17 % ).
- Od teškoća koje su studenti iskusili tijekom protekle akademske godine 50 % navelo je osjećaj socijalne izolacije i usamljenosti, kao i probleme s pažnjom i koncentracijom (50 %).
- Znatan broj studenata navodi da se osjećao anksiozno (46 %) i depresivno (29 %) te da se koristio društvenim mrežama na nezdrav način (43 %).
- 25 % studenata nije se susretao s poteškoćama u pogledu mentalnog zdravlja te je u svojim komentarima naveo da se u novim, pandemijskim okolnostima osjećao bolje nego prije.
- 32 % studenata iskazalo je interes za psihološko savjetovanje uživo.
- Zbog straha od socijalne stigme 12 % studenata ne bi zatražilo stručnu psihološku pomoć, dok bi se 15 % studenata neadekvatno osjećalo kada bi išlo terapeutu radi psihološke pomoći.
- Najveći izazov studentima prve godine pri prijelazu iz sustava srednjeg u visoko obrazovanje predstavljao je nedostatak kontakta uživo s kolegama sa studija (48 %), online nastava umjesto nastave uživo (39 %) i nedostatak motivacije za učenje uzrokovan neizvjesnošću trajanja i posljedica pandemije (39 %).
- 47 % studenata prve godine u potpunosti je i uglavnom zadovoljno procesom prijelaza iz sustava srednjeg u visoko obrazovanje, a uglavnom i u potpunosti nezadovoljno je njih 17 %.
- Većina ih se morala više samostalno pripremati za ispite državne mature, no željeni studij upisalo je 80 % studenata.
- 55 % studenata prve godine odgovorilo je kako se zbog pandemije slabije povezalo s kolegama sa studija.
- 63 % brucoša navodi da zbog pandemije nisu u potpunosti doživjeli iskustvo studiranja.
Istraživanje u cijelosti dostupno je na poveznici.
Prezentacija – sažetak rezultata
