Visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj, u skladu s bolonjskim sustavom, ima trocikličku strukturu koja obuhvaća prijediplomsku, diplomsku i poslijediplomsku razinu. Poput nekolicine europskih sustava visokog obrazovanja, hrvatski sustav ima binarnu strukturu podijeljenu na stručni i sveučilišni profil studijskih programa i institucija.
Za razliku od visokih učilišta koje izvode sveučilišne programe do doktorske razine, stručni se studiji primarno izvode na veleučilištima u prijediplomskoj i diplomskoj razini te kao kratki stručni studij.Stručni studiji usmjereni su primarno prema tržištu rada i neposrednom uključivanju u radni proces te se u sklopu njih stječu prije svega stručne kompetencije. Obrazovanje na sveučilišnim studijima osposobljava studente za razvoj i primjenu znanstvenih i stručnih dostignuća te je usmjereno prema daljnjem nastavku akademskog obrazovanja.
Prema Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti visoka učilišta su ustanove koje mogu biti sveučilište, fakultet, umjetnička akademija i veleučilište. Iznimno, javno visoko učilište osnovano za potrebe vojnog, policijskog i diplomatskog obrazovanja može biti ustrojeno kao ustrojstvena jedinica nadležnog tijela državne uprave.
Vrste i razine studija koje se izvode na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj također su propisane Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.
Sveučilišni studiji ustrojavaju se i izvode na sveučilištu te obuhvaćaju:
- sveučilišni prijediplomski studij
- sveučilišni diplomski studij/sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij
- sveučilišni specijalistički studij
- doktorski studij.
Stručni studiji ustrojavaju se i izvode na veleučilištima i sveučilištima te obuhvaćaju:
- stručni kratki studij
- stručni prijediplomski studij
- stručni diplomski studij.
Republika Hrvatska pristupila je Bolonjskome procesu 2001. godine te je time pokrenula reforme u visokom obrazovanju koje su omogućile da visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj postane dio Europskoga prostora visokog obrazovanja. Reforma studijskih programa s skladu s bolonjskim principima zasigurno je najznačajnija promjena u sustavu visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj u proteklih dvadesetak godina, no ono što je također obilježilo posljednja dva desetljeća su: trend osnivanja novih privatnih i javnih visokih učilišta, razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) te njegovo povezivanje s Europskim kvalifikacijskim okvirom (EKO) i Kvalifikacijskim okvirom Europskog prostora visokog obrazovanja (Qualifications Frameworks in the European Higher Education Area – QF-EHEA), uvođenje državne mature na kraju srednjoškolskog obrazovanja, uvođenje centraliziranog upisa na studijske programe koji u obzir uzima i rezultate državne mature, itd.