Globalna financijska kriza utjecajala je na ulaganje u visoko obrazovanje u svim europskim zemljama, iako u nekima više nego u drugima. Ta tema jedna je od temeljnih briga Udruženje europskih sveučilišta (EUA), vodećeg glasa visokoobrazovne zajednice u Europi s više od 800 članova u 46 zemalja.
Konferencija na najvišoj razini koja će se u organizaciji EUA sljedećeg mjeseca održati u Bolonji pod nazivom Prema financijski održivim sveučilištima II: Diverzificiranje tokova prihoda uključit će kapitalno istraživanje utjecaja financijske krize na europsko visoko obrazovanje.
“U ovom trenutku situacije u Europi se vrlo razlikuju, no ono što je svima zajedničko jesu nesigurnost i promjene koje zbunjuju”, kaže Thomas Estermann, voditelj jedinice za upravljanje, autonomiju i financiranje EUA.
“U nekim zemljama, poput Latvije, postoji direktan utjecaj trenutačnih rezova u javnom financiranju. U nekim drugim zemljama nije bilo stvarnog direktnog utjecaja na javne financije u početku krize, ali je do njega došlo kasnije, kao na primjer u Velikoj Britaniji.”
Također je bilo zemalja koje su se u početku zaklinjale u masovno ulaganje u visoko obrazovanja, poput Austrije i Belgije, no nisu to obećanje ostvarile.
Zemlja koja je uložila više tijekom krize jest Francuska. Portugal je također zanimljiv po tome što je “proveo priličan broj rezova prije krize no niti jedan tijekom nje, a sada, na različite načine i kroz različite kategorije, vraća prijašnje rezove.”
U Njemačkoj je situacija bila drukčija zbog uloge saveznih država što je rezultiralo time da dok se istovremeno moglo održati financiranje na federalnoj razini, promjene na razini saveznih država dovele su do različitih ishoda.
U nordijskim zemljama primjenjen je opušteniji pristup nego u drugima, kaže Estermann. “Međutim, sada možemo vidjeti, da među našim članicama postoji izvjestan strah od promjene – već možemo vidjeti nagovještaje time što se od sveučilišta zahtjeva učiniti više s istom količinom novca. Javljaju se strahovi da će se nakon izbora u Švedskoj javno financiranje smanjiti, ili da barem neće održati korak s inflacijom, a također postoje promijene u strukturi financiranja koje se vezuju uz moguće uvođenje školarina.”
Niti Liga europskih istraživačkih sveučilišta (LERU), udruga europskih sveučilišta najviše razine orijentiranih na istraživanje, niti Coimbra grupa, udruga davno uspostavljenih europskih multidisciplinarnih sveučilišta visokog međunarodnog ugleda, nije posebno analizirala utjecaj financijske krize na svoje članice mada su obje priznale kako je postala važan faktor tijekom prošle godine i dalje.
Inge Knudsen, načelnica ureda Combra grupe u Bruxellesu, kaže kako je jasno da razlike postoje u većini zemalja, kao i da su nacionalne vlade učinile različite vrste rezova.
“Naša sveučilišta su velika, stara i već su ovo prošla”, kaže Knudsen.
“Visoko obrazovanje je… oduvijek bilo pogođeno i nije tu u pitanju samo direktno finaciranje, već se radi o problem s raznim vrstama donacija i dobrovoljnih prihoda koji polako isušuju. Ali velika sveučilišta preživjela su već i prije pa će preživjeti opet.”
Knudsen kaže kako problem leži u tome “da je uvijek meki trbuh onaj koji prima najjače udarce – humanističke i društvene znanosti, kreativne aktivnosti – tu je novac koji presušuje.”
“Ovo je pokazalo potpun nedostatak mašte političara u u svim zemljama. Svi oni govore o ‘društvu znanja’ ali kako će ga stvoriti bez humanističkih znanosti?”, pita se.
Europska komisija priznala je široke varijacije u odgovorima na financijsku krizu u izvješću koje je ranije ovog mjeseca predstavljeno na susretu ministara visokog obrazovanja u Budimpešti i Beču. Izvješće, koje se temelji na podacima 46 zemljama koje sudjeluju u Bolonjskom procesu, “pokazuje da je ekonomska kriza pogodila visoko obrazovanje na različite načine, uz viša ulaganja nekih zemalja te neke druge koje su uvele radikalne rezove u troškovima”, kaže Bruxelles.
Desetljeće provedbe Bolonje nije dovelo do poboljšnja ukupnog financiranja visokog obrazovanja, međutim početni nacionalni odgovori ekonomskoj krizi usmjereni su na radikalno različite staze, kaže izvješće. Kretali su se u rasponu od pojačanog ulaganja u visoko obrazovanja kroz stimulacijske pakete do ozbiljnih rezova u troškovima. Vjerojatan rezultat ovih različitih pristupa na europski visokoobrazovni prostor je u ovoj fazi teško razaznati, tvrdi se.
“Najočigledniji utjecaj krize o kojem je izvjestila većina zemalja povezan je uz promjene u budžetu namijenjenom visokom obrazovanja. Ekonomska kriza također je imala utjecaja na upisne kvote, zapošljavanje i infrastrukturu te na nastavak razvoja cjeloživotnog učenja, mada priroda ovog utjecaja nije bila identična u svim zemljama”, dodaje se u izvješću.
Promjene u budžetskim prioritetima mogu zavaravati, kaže se, u smislu da dok se tijekom posljednje godine u većini zemalja moglo primijetiti “pozitivne pomake” u budžetu, mnoge su nagovijestile rezanje budžeta u nadolazećim godinama.
Bruxelles upozorava na potrebu za oprezom “zbog broja zemalja u kojima se trendovi čine pozitivnima.” Ovo upozorenje javilo se je zbog toga jer su zemlje koje su izvijestile o stabilnom ili povećanom budžetu “sada sklone doći do zaključka kako nije bilo direktnog utjecaja ekonomske krize.”
Realističnije je bilo očekivati “prilagodbu prioriteta u javnim financijama kako bi zahtjevi vezani uz obrazovne troškove mogli ići u korak s drugim područjima većih javnih torškova, kao što su zdravstvena reforma i klimatske promjene.” U zaključku izvješća navodi se kako rezovi narušavaju sustav visokoobrazovnih ustanova i upozorava da “ukoliko se nastave značajni financijski rezovi u nekim zemljama, dugoročni održivi razvoj tih visokoobrazovnih sustava mogao bi biti značajnije poremećen.” U izvješću je prihvaćeno da vlade, iako su u svojim odgovorima na krizu općenito gledano pokazale kako su svjesne društvene važnosti visokog obrazovanja, nisu smanjile niti potporu studentima niti upisne kvote. Međutim, razumijevanje utjecaja ekonomskih promjena na visoko obrazovanja zahtjeva sistematičnije promatranje.
Dennis Abbot, glasnogovornik za obrazovanja u Europskoj komisiji, kaže kako procjenu otežava činjenica da su “ljudi sve više i više obeshrabrivani”. Tablice koje pokazuju promjene u javnom financiraju obrazovanja u zemljama članicama EU “prikazuju samo isječak određenog vremena, a stvari se mogu značajnije promijeniti”.
Neke zemlje koje su trošile manje počele su trošiti više, dok su one koje su trošile više počele zamrzavati ulaganja, kaže Abbott. (University World News)
Datum objave: 22. ožujka 2010. godine