O nama

Visoko obrazovanje

Znanost

Vrednovanja

HKO

Ured ENIC/NARIC

Publikacije

Radionice

AZVO vijesti

Sve manje diplomiranih studenata prvo zaposlenje pronalazi u struci, broj zaposlenih diplomanata u javnom sektoru porastao je, a studiji predstavljaju bolju osnovu za nastavak obrazovanja od osnove za pronalazak posla – neki su od nalaza istraživanja o zapošljivosti studenata koji su završili studij na visokim učilištima u Hrvatskoj u ak. god. 2018./2019.

Nacionalno istraživanje provela je Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), a rezultati su predstavljeni 7. travnja 2022. godine u Zagrebu.

Od 2014. godine, po uzoru na druge europske zemlje, AZVO prikuplja i analizira podatke o prijelazu diplomiranih studenata iz sustava visokog obrazovanja na tržište rada i zadovoljstvu pripremom za budući posao stečenom na visokim učilištima.

"Zapošljivost mladih danas se nedvojbeno nameće kao prioritetna zadaća i socijalne i gospodarske politike u Hrvatskoj. Praćenje zapošljivosti diplomanata iz perspektive osiguravanja kvalitete visokog obrazovanja vrlo je važno jer daje jasnu povratnu informaciju o relevantnosti studijskog programa za tržište rada", istaknula je mr. sc. Sandra Bezjak, v. d. ravnatelja AZVO-a.

Svrha je prikupljenih podataka potaknuti visoka učilišta na modernizaciju studijskih programa, bolje definiranje upisnih kvota i povezivanje s potrebama gospodarstva. Osim toga, rezultati istraživanja mogu biti korisni i ostalim stručnim i državnim tijelima za donošenje strateških odluka za razvoj znanosti, visokog obrazovanja i zapošljivosti te izgradnju konkurentnoga hrvatskog gospodarstva i društva.

U sklopu konferencije održan je okrugli stol Od diplome do karijere – na mladima svijet (p)ostaje na kojem su sudjelovali: g. Ivan Vidiš, državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, gđa Marina Crnčić Sokol, voditeljica Odjela za strategiju i razvoj visokog obrazovanja Ministarstva znanosti i obrazovanja, prof. dr. sc. Marta Žuvić, prorektorica za studije, studente i osiguravanje kvalitete Sveučilišta u Rijeci, g. Hrvoje Balen, predsjednik Udruge ICT Hrvatske udruge poslodavaca i gđa Mojca Domiter, izvršna direktorica za Ljudske potencijale i kulturu Atlantic Grupe. "Mladi, visokoobrazovani ljudi izniman su potencijal za gospodarski i društveni razvoj države; na obrazovanju je da im omogući potrebne kompetencije, na gospodarstvu da ih prepozna i vrednuje, a na donositeljima politika da poticajnim mjerama pruže podršku njihovu zaposlenju", zaključak je okruglog stola.

 

Zaključci istraživanja

 

Sudionici istraživanja

  • U istraživanju je sudjelovalo 16 % svih studenata koji su u 2019. godini završili studij u Republici Hrvatskoj.
  • Najveći dio ispitanika (94,6 %) ostao je u Hrvatskoj, dok se manji broj (5,4 %) iselio u inozemstvo.
  • Najveći dio ispitanika na visoko je učilište došao iz gimnazijskog obrazovanja (57,8 %) i srednje strukovne četverogodišnje škole (40,7 %).
  • U visoko obrazovanje prelaze gotovo isključivo učenici s vrlo dobrim (46,0 %) i odličnim uspjehom (49,9 %) u srednjoj školi.

 Podatci o studiranju

 Prijelaz sa studija na tržište rada

  • U trenutku provedbe istraživanja, najveći dio ispitanika (59,7 %) bio je zaposlen, a 15,7 % njih bilo je nezaposleno.
  • Najveći broj ispitanika (86,9 %) koji su završili integrirane preddiplomske i diplomske studije je zaposlen, slično je s diplomskim sveučilišnim studijima (74,5 % zaposlenih) te specijalističkim diplomskim stručnim studijima (75,8 % zaposlenih).
  • Ispitanici koji su završili preddiplomski sveučilišni studij uglavnom nastavljaju studirati (56,3%), a samo 29,3 % njih je zaposleno.
  • S druge strane, ispitanici koji su završili preddiplomski stručni studij većinom odlaze na tržište rada, no samo 56,4 % njih je zaposleno.
  • Kod ispitanika koji su završili doktorski studij, njih 56,8 % je zaposleno, 21,6 % nezaposleno i 8,1 % su volonteri.
  • Najveći broj ispitanika (45,1 %) smatra da je uzrok njihove trenutne nezaposlenosti nedovoljna ponuda poslova u struci.
  • 41,9 % ispitanika nakon diplome zaposlilo se u javnom ili državnom sektoru, što je povećanje od 4,2 % u odnosu na istraživanje iz 2017. godine.
  • 63,8 % ispitanika zaposlilo se u struci, a 36,2 % izvan struke (2017. godine udio zaposlenih u struci bio je 78,2 %).
  • Najveći broj ispitanika (32,0 %) zaposlio se izravnim javljanjem poslodavcu, posredstvom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (18,2 %) te preko obitelji, prijatelja ili poznanika (17,7 %); 2017. godine najviše je ispitanika prvi posao pronašlo posredstvom HZZ-a.
  • 39,8 % ispitanika ima mjesečna primanja u iznosu 5 000 kn – 7 000 kn, 25,1 % ispitanika ima primanja 3 500 kn – 5 000 kn, a 11,6 % ispitanika ima primanja i ispod 3 500 kn.
  • 5,9 % ispitanika ima primanja iznad 10 000 kn; najveći postotak ispitanika koji imaju primanja iznad 10 000 kn završio je studij s prosječnom ocjenom izvrstan.
  • Ispitanici koji su završili doktorski studij u najvećem postotku imaju najniža prosječna primanja.
  • 36,9 % ispitanika je zadovoljno, 27,1 % u potpunosti zadovoljno, a 13,8 % nije zadovoljno svojim trenutnim poslom.
  • Studenti koji dolaze iz obitelji s najlošijim ekonomskim prilikama u kratkom periodu nakon završetka studija nalaze, u prosjeku, bolje plaćene poslove od ostalih kolega.

 Razlike prema spolu

  • Žene završavaju visoko obrazovanje s višom prosječnom ocjenom (4,06) u odnosu na muškarce (3,83), ali se nakon izlaska iz visokog obrazovanja teže zapošljavaju (58,8 % prema 62,5 %).
  • Žene se češće zapošljavaju u javnom/državnom sektoru (47,9 %) u odnosu na muškarce (25,7 %).
  • Žene u prosjeku imaju manja primanja od muškaraca i nešto su manje zadovoljne trenutnim poslom.

 Znanstvena i umjetnička područja

  • Najveći postotak ispitanika završio je studij iz područja društvenih znanosti (33,6 %), biomedicine i zdravstva (22,4 %) i tehničkih znanosti (21,8 %).
  • Najveći udio zaposlenih ispitanika ima interdisciplinarno područje (66,0 %), zatim biomedicina i zdravstvo (61,0 %), tehničke (60,7 %) i prirodne (60,2 %) znanosti.
  • Najveći postotak nezaposlenih ispitanika prisutan je u području biotehničkih (24,0 %) i humanističkih (23,8 %) znanosti.
  • Najveći postotak ispitanika koji su završili studij u području tehničkih i biotehničkih znanosti zaposlio se u privatnom sektoru.
  • Umjetničko i područje prirodnih znanosti najbolje su ocijenjeni u pogledu stečenih znanja i vještina potrebnih za prvo zaposlenje, a najlošije humanističke i društvene znanosti.
  • Najveća primanja imaju ispitanici iz područja tehničkih znanosti, slijede ispitanici iz područja prirodnih znanosti te biomedicine i zdravstva, dok najmanja primanja imaju ispitanici iz područja humanističkih znanosti i interdisciplinarnih područja.

Analiza zapošljivosti diplomiranih studenata u cijelosti je dostupna na poveznici.

Prezentacija: izv. prof. dr. sc. Matko Glunčić: Analiza zapošljivosti diplomiranih studenata 2020

 

Galerija fotografija:

zaposljivost

 

Ove internetske stranice koriste kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Postavke kolačića možete podesiti u svojem internetskom pregledniku. Više o kolačićima i načinu kako ih koristimo te načinu kako ih onemogućiti pročitajte ovdje. Klikom na gumb 'U redu' pristajete na korištenje kolačića.