U organizaciji UK Evaluation Society od 19. do 22. svibnja 2025. godine u Glasgowu u Ujedinjenom Kraljevstvu održana je konferencija pod nazivom Data in focus, kojoj su prisustvovali i predstavnici Agencije za znanost i visoko obrazovanje.
Prvi dan konferencije održan je isključivo online (19. svibnja), dok su 21. i 22. svibnja predavanja održana u Glasgowu na Sveučilištu Glasgow Caledonia.
Ključne teme ovogodišnje konferencije u organizaciji institucije UK Evaluation Society bili su podaci te izazovi povezani s umjetnom inteligencijom (AI). Kao ključni problemi adresirani su utjecaj koji AI ima prilikom analize i obrade podataka, curenje podataka, te povlačenje izjava o davanju suglasnosti na obradu podataka. S druge strane, kao pozitivne strane korištenja AI istaknute su bolja kvaliteta podataka, izrazito poboljšana prediktivna sposobnost rezultata, manji troškovi povezani s obradom podataka, posebno u kontekstu velikih podataka.
Jedan od glavnih zaključaka je bio da uključivanje ljudi u razvoj AI sustava im daje osjećaj kontrole kako AI sustavi rade, stoga oni mogu jednostavnije donijeti odluke žele li ili ne koristiti AI u svojim analizama. Međutim, s aspekta poslodavca, razne ankete su pokazale da velika većina zaposlenika u svom svakodnevnom radu koristi AI alate, ali bez znanja i odobrenja svojih nadređenih. Pa je tako pokazano da je gotovo ¾ britanskih tvrtki doživjelo neki oblik proboja podatak, engl. data breach, prošle godine, te da tvrtke moraju uložiti značajne napore kako bi zaštitile osjetljive podatke koje prikupljaju od svojih korisnika.
Na predavanjima se dotaknulo i važnosti uključivanja zajednice u evaluaciju umjetne inteligencije u javnom sektoru, ističući potrebu za evaluacijom koja se brzo prilagođava inovacijama i pruža jamstvo onima na koje AI alati mogu utjecati.
U nastavku konferencije predstavljeni su konkretni slučajevi korištenja podataka u različitim evaluacijama. Analizirani su konkretni primjeri iz različitih sektora, uključujući zdravstvo, obrazovanje i okoliš. Predstavljene su metode kako prezentirati kompleksne rezultate na razumljiv i utjecajan način, te su predstavljeni novi softverski alati za evaluaciju, uključujući platforme za obradu velikih skupova podataka i GIS alati za prostorne evaluacije.
Predavači su kroz svoja predavanja istaknuli primjere dobre prakse iz Ujedinjenog Kraljevstva, ali i ostalih država gdje su korištenje evaluacijskih rezultata oblikovali javne politike i strategije. Kao neke od glavnih prednosti korištenja AI istaknute su analize velikih količina akademskih radova s ciljem identifikacije ključnih tema te brže sumiranje velikih količina podataka. Međutim, kao glavni nedostatci većine AI alata istaknuti su problemi s „izmišljenim“ podatcima, i to primarno pretjerana simplifikacija konteksta i podataka, kao i zanemarivanje podataka iz grafičkih izvora.
Završni panel istaknuo je važnost evaluacije kao alata ne samo za mjerenje, već i za učenje, adaptaciju i participaciju, kao i uključivanje krajnjih korisnika i nositelja odluka u sam proces evaluacije. Konferencija je zaključena pozivom na daljnju suradnju između akademske zajednice, praktičara i donositelja odluka, uz zajednički cilj – osnaživanje društava putem informiranih odluka temeljenih na kvalitetnim podacima.
Sudjelovanje na konferenciji omogućeno je u okviru projekta “Osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju” financiranog iz Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027. Europskog socijalnog fonda plus (ESF+).
