O nama

Visoko obrazovanje

Znanost

Vrednovanja

Ured ENIC/NARIC

Publikacije

Radionice

Reakreditacija javnih znanstvenih instituta

Svrha reakreditacije javnih znanstvenih instituta je vanjsko vrednovanje kvalitete  s temeljnim ciljem osiguravanja ali i unaprjeđenja kvalitete znanstvene djelatnosti.

Reakreditacija javnih znanstvenih instituta provodi se sukladno Postupku reakreditacije javnih znanstvenih instituta – pročišćeni tekst od 10. ožujka, 2014. (KLASA: 640-02/12-02/0002, URBROJ: 355-01-14-6).

 

Dimenzije vrednovanja znanstvenoistraživačkog rada

efikasnost

(kliknite za veću sliku)

 

KRITERIJI ZA VREDNOVANJE ZNANSTVENIH INSTITUTA

 

KVALITETA ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA – može se sagledati kao mjera izvrsnosti. To je sposobnost da znanstvenici provode znanstvena istraživanja na najvišoj razini i da ona kao takva budu priznata u međunarodnoj i domaćoj znanstvenoj zajednici. Kvaliteta počiva na stručnosti, javnosti i etičnost istraživačkih koncepata i istraživanja, što je vidljivo u postignućima istraživača i istraživačkih grupa, a koja služe razvoju i boljitku društva. U pravilu, kvaliteta se vrednuje istorazinskom prosudbom (vrednovanje koje provode kompetentni kolege znanstvenici iz istog područja istraživanja, eng. peer review). Vrednovatelji se pri tome oslanjaju na vlastito znanje i stručnost, na uvid u provedbu znanstvenih istraživanja te na uvid u različite informacije o rezultatima i ishodima istraživanja, odnosno instituciji u cjelini. Osim jasno obrazloženog mišljenja stručnjaka, kvaliteta se može mjeriti odjekom rezultata istraživanja u široj relevantnoj zajednici, a najčešće je to kroz pokazatelje citiranosti.

PRODUKTIVNOST ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA – se odnosi na mjerenje izlaznog proizvoda (output) institucije, odnosno na broj i način kojim se rezultati znanstvenih istraživanja i nove znanstvene spoznaje objavljuju. Produktivnost se uglavnom mjeri kvantitativnim bibliometrijskim pokazateljima, odnosno indikatorima koji se  odnose na vrste i broj publikacija te druge produkte znanstvenog rada. U smislu vrednovanja, indikatori se vrednuju u odnosu na broj znanstvenika na instituciji, strateško usmjerenje institucije i druge odrednice.

UTJECAJ I ZNAČAJ ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA – je kriterij kojim se procjenjuje utjecaj znanstvenoistraživačkog rada na razvoj društva i gospodarstva te konkretnu društvenu uporabljivost i korisnost takvog rada. U ovom kriteriju od presudne je važnosti izbor istraživačkih tema (relevantnost, aktualnost i svrsishodnost), koje se vrednuju u odnosu na kontekst i okruženje djelovanja, te strategija institucije da svoj rad približi dionicima u društvu i gospodarstvu. Utjecaj se tako može procjenjivati kroz korist znanstvenog rada za pozitivan razvoj zajednice, odnosno kroz utjecaj istraživanja na pitanja važna za društvo u cjelini. U ovom dijelu vrednovanja koriste se kvalitativne i kvantitativne metode.

EFIKASNOST I RACIONALNOST ZNANSTVENE ORGANIZACIJE – odnosi se na procjenu organizacije i procesa upravljanja institucijom u cjelini. Ovaj je kriteriji pod izravnim utjecajem prethodna tri kriterija. Znanstvena organizacija, kako bi bila efikasna, mora imati kvalitetna znanstvena istraživanja, dobru produktivnost znanstvenog istraživanja te rezultati znanstvenog istraživanja moraju imati utjecaj na gospodarstvo i društvo u cjelini. Kako bi pokazala odgovornost prema javnom financiranju, znanstvena se organizacija u ostvarivanju svojih ciljeva treba voditi načelima racionalnosti javnih resursa, što podrazumijeva njihovu maksimalnu iskoristivost za ispunjavanje svoje znanstvene misije te njihovo štedljivo i transparentno korištenje.

 

 

Ove internetske stranice koriste kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Postavke kolačića možete podesiti u svojem internetskom pregledniku. Više o kolačićima i načinu kako ih koristimo te načinu kako ih onemogućiti pročitajte ovdje. Klikom na gumb 'U redu' pristajete na korištenje kolačića.