Područje vrednovanja

Reakreditacija poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih) studijskih programa postupak je vanjskog vrednovanja kvalitete koji je od 2016. do 2019. godine proveden na svim visokim učilištima koja izvode doktorske programe s ciljem utvrđivanja njihove kvalitete i mehanizama njezina poboljšanja. To je vrednovanje potaknuto rezultatima tematskog vrednovanja provedena tijekom 2013. godine, koji su uputili na potrebu promišljanja o doktorskoj razini obrazovanja u Hrvatskoj, čak i njezinoj reformi.

Cilj vrednovanja

Cilj je reakreditacije doktorskih studijskih programa bio utvrditi postoje li na svim doktorskim programima koji se izvode na hrvatskim sveučilištima minimalni uvjeti propisani važećim pravnim propisima te odrediti segmente funkcioniranja doktorskih programa koji se mogu okarakterizirati kao optimalni.

Postupak i dokumenti

Reakreditacija doktorskih studijskih programa provedena je kao reakreditacija dijela djelatnosti u skladu sa Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (NN 45/09) i Pravilnikom o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskih programa i reakreditaciju visokih učilišta (NN 24/10). Temeljni je dokument u postupku reakreditacije doktorskih studija Načela i kriteriji reakreditacije poslijediplomskih sveučilišnih studija u RH. Na reakreditaciju doktorskih studijskih programa na odgovarajući se način primjenjuje  Postupak reakreditacije visokih učilišta.

Visoka su učilišta pripremala samoanalizu prema Obrascu za pisanje samoanalize te su unosila kvantitativne podatke u MOZVAG. Obrazac za pisanje samoanalize pratio je Načela i kriterije reakreditacije poslijediplomskih sveučilišnih studija, u kojem su se nalazila pojašnjenja kriterija za vrednovanje.

Sam je posjet visokom učilištu trajao jedan dan po studijskom programu i uključivao je sastanke s upravom visokog učilišta, voditeljem doktorskog studijskog programa, nastavnicima, mentorima, voditeljima znanstvenih projekata, doktorandima, alumnijima i vanjskim dionicima. Uključivao je, također, obilazak potrebnih resursa: knjižnice, radnog prostora za doktorande, laboratorija.

Povjerenstva su pripremala izvješća prema Obrascu za pisanje izvješća koji prati Načela i kriterije reakreditacije poslijediplomskih sveučilišnih studija, u kojem su se nalazila pojašnjenja kriterija za vrednovanje.

U izvješćima su Stručna povjerenstva predlagala Akreditacijskom savjetu ishod postupka: izdavanje potvrde, uskrate ili pisma očekivanja. Pismo su očekivanja Povjerenstva predlagala na jednu, dvije ili tri godine sa zabranom upisa studenata ili bez nje.

Akreditacijski savjet donosi mišljenje na temelju izvješća stručnog povjerenstva i očitovanja visokog učilišta. Na temelju mišljenja Akreditacijskog savjeta, Agencija donosi akreditacijsku preporuku.

Ishod postupka

Ishodi su se postupka razlikovali s obzirom na razine ispunjenosti minimalnih uvjeta, dodatnih akreditacijskih uvjeta te pokazatelja koji su upućivali na određene dijelove i prakse doktorskih programa koje je moguće prepoznati kao visokokvalitetne. Ishod je postupka predlagalo samo stručno povjerenstvo u svom izvješću.

Na temelju mišljenja Akreditacijskog savjeta, Agencija donosi akreditacijsku preporuku kojom ministru znanosti i obrazovanje predlaže ishod postupka.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja na temelju akreditacijske preporuke izdaje:

• potvrdu o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti ili dijela djelatnosti visokog učilišta, ako je akreditacijska preporuka pozitivna
• uskratu dopusnice za obavljanje djelatnosti ili dijela djelatnosti visokog učilišta, ako je akreditacijska preporuka negativna
• pismo očekivanja s rokom uklanjanja nedostataka do tri godine, koje može obuhvatiti zabranu upisa studenata u razdoblju određenom pismom očekivanja.

Žalbe i prigovori

Mišljenje Akreditacijskog savjeta dostavlja se visokom učilištu koje može podnijeti prigovor Povjerenstvu za prigovor. Mišljenje Povjerenstva za prigovor dostavlja se na odlučivanje Akreditacijskom savjetu.

Naknadno praćenje

Nakon isteka predviđenog razdoblja koje je Akreditacijski savjet odredio za naknadno praćenje (follow-up), visoko učilište podnosi Agenciji izvješće na temelju kojeg Akreditacijski savjet razmatra u kojoj su mjeri provedene preporuke za poboljšanje.

U slučaju da je visokom učilištu u postupku reakreditacije izdana potvrda za obavljanje djelatnosti ili dijela djelatnosti naknadno praćenje obuhvaća sljedeće:

• reakreditirano visoko učilište u roku od 6 mjeseci od dana dostavljanja potvrde donosi akcijski plan u cilju unaprjeđenja kvalitete i dostavlja ga Agenciji
• reakreditirano visoko učilište jednom godišnje izvještava Agenciju o realizaciji akcijskog plana te je u skladu s time obvezno i ažurirati uvjete izvođenja u informacijskom sustavu koji koristi Agencija.

Obrazac za pripremu akcijskog plana i godišnjeg izvješća

U slučaju da je visokom učilištu u postupku reakreditacije izdano pismo očekivanja Agencija u postupku naknadnog praćenja donosi preporuku o:

• izdavanju potvrde o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti odnosno dijela djelatnosti
• uskrati dopusnice za obavljanje djelatnosti odnosno dijela djelatnosti. 

U Izvješću o otklanjanju nedostataka utvrđenih u postupku reakreditacije visoko učilište prati preporuke stručnog povjerenstva u postupku reakreditacije, opisuje promjene koje je provelo na temelju preporuka povjerenstva te prilaže dokaze kojima potkrepljuje svoje tvrdnje (primjerice, odluku o izmjenama i dopunama studijskog programa, odluku iz koje je vidljivo kako mentor ne može biti u povjerenstvu za obranu i ocjenu teme i doktorskog rada, odluku o imenovanju povjerenstva za praćenje rada mentora, pravilnike i odluke iz kojih su vidljive promjene na doktorskom studijskom programu, popis radova/projekata itd.).

Pregled reakreditacije doktorskih studija u Republici Hrvatskoj

Na konferenciji Vrednovanje doktorskih studija u RH – pregled reakreditacije, održanoj 23. rujna 2020. godine u Zagrebu, predstavljena je publikacija Pregled reakreditacije doktorskih studija u RH. Osvrt je to na prednosti i nedostatke nacionalnog sustava doktorskog obrazovanja, ali i na izazove koji ga očekuju u daljnjem razvoju kvalitete.

Publikacija je tiskana u okviru projekta SKAZVO (Unapređenje sustava osiguravanja i unapređenja kvalitete visokog obrazovanja), financiranog iz Europskoga socijalnog fonda.