O nama

Visoko obrazovanje

Znanost

Vrednovanja

HKO

Ured ENIC/NARIC

Publikacije

Radionice

Vijesti iz visokog obrazovanja

Studiju o stanju vanjskog osiguravanja kvalitete u području visokog obrazovanja u Europi, Europska je komisija naručila kao pripremu za izvješće o dosadašnjem napretku razvoja vanjskog osiguravanja kvalitete (VOK) na Europskom prostoru visokog obrazovanja (EHEA). Europska je komisija još 2009. godine pozvala na učinkovitije i transparentnije osiguravanje kvalitete koje je bolje povezano s općenitim ciljevima visokog obrazovanja. Isti ciljevi su Komisiji relevantni i danas, pri čemu ova studija smatra da je učinjen vidan napredak u njihovu postizanju.

Prvi dio studije se bavi politikama unutar Bolonjskog procesa, predvođenima ministarskim priopćenjima koje svake dvije godine izdaju ministri unutar Europskog prostora visokog obrazovanja. Smjernice koje su do sad zadali ministri tiču se usmjerenosti na studente, socijalnu dimenziju i mobilnost te su uklopljene u hrvatsko visoko obrazovanje u planiranju sredstava iz EU fondova. Usmjerenost na studente i mobilnost važan su aspekt kriterija Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) u postupcima vrednovanja visokih učilišta, dok socijalnu dimenziju, nakon sudjelovanja u projektu istraživanja stanja u Hrvatskoj (TEMPUS Access), AZVO uklapa u kriterije unutar tekućeg projekta E-Quality. Ipak, kako pokazuje studija, iako su studenti u većini zemalja, pa tako i u Hrvatskoj, uključeni kao ravnopravni dionici u procese vanjskog osiguravanja kvalitete, potrebno je dokazati njihov stvaran utjecaj na kvalitetu studiranja. Za to je dijelom potrebno i promijeniti raširenu percepciju studenata kao „ne sasvim“ ravnopravnih članova akademske zajednice.

Novi važan nalog ministara je revizija Europskih standarda i smjernica za vanjsko osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju (ESG), koje šira akademska javnost tek djelomice poznaje i koji se do sad nisu referirali na alate za mobilnost, odnosno ishode učenja i kvalifikacijske okvire, zanemarujući (prema ovoj studiji) kvalitetu obrazovnog procesa, a fokusirajući se na kvalitetu samog procesa vrednovanja. AZVO od samog osnutka radi na diseminaciji važnosti ESG-a koji su relativno dobro poznati među akademskom zajednicom, što nije slučaj u cijeloj Europi. Uklapa ih u svoje kriterije i procese, a potvrda za to je punopravno članstvo AZVO-a u Europskoj udruzi agencija za vanjsko osiguravanje kvalitete, ENQA-i. AZVO je također uvršten u Europski registar agencija za osiguravanje kvalitete (EQAR), a Hrvatska jedna od 18 zemalja koje imaju u potpunosti razvijen sustav VOK-a usklađen s ESG-em. AZVO je aktivno sudjelovao u projektu mapiranja korištenja ESG-a, MAP-ESG, za ovu regiju kao tada jedina regionalna članica ENQA-e. U komentarima na novu verziju, AZVO je uočio da i dalje nedostaje veza prema kvalifikacijskim okvirima. Jedna je od prednosti AZVO-a uklopljenost Nacionalnog ENIC-NARIC ured za priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija pa tako u Hrvatskoj već postoji sinergija u poticanju mobilnosti i priznavanja kvalifikacija i razdoblja studija u inozemstvu, što ova studija predlaže kao tek idući korak na europskoj razini. Također, upravo je AZVO u Hrvatskoj pokrenuo projekt razvoja vrednovanja informalnog i neformalnog učenja što ova studija navodi kao jedan od zasad nedovoljno iskorištenih mehanizama poticanja bržeg studiranja i potencijalnog uključivanja ugroženih skupina u visoko obrazovanje.

Drugi dio studije promatra razvoj internih sustava za osiguravanje kvalitete na visokim učilištima. Prema podacima AZVO-a, možemo zaključiti da je stanje u Hrvatskoj slično onom u cijeloj EHEA-i: gotovo sva hrvatska visoka učilišta, poput većine europskih, razvila su sustave i povezanu dokumentaciju, ali tek ostaje uklopiti ih u potpunosti u svakodnevne akademske prakse što visoka učilišta uspijevaju u vrlo različitoj mjeri. Tako hrvatska visoka učilišta, zajedno s mnogim europskima, tek sad uvode bolja vrednovanja nastavnog rada nastavnika (uz znanstveni učinak, kojem se dosad pridavala puno veća važnost) i studentskih službi ili bolje sustave prikupljanja informacija (primjerice, o zapošljavanju diplomanata - takvu je anketu ove godine proveo AZVO na državnoj razini). Europskim agencijama, pa tako i AZVO-u, još predstoji rad na poticanju visokih učilišta da preuzmu punu odgovornost za svoju kvalitetu i njeno vrednovanje uvrste u sve svoje procese od dna prema gore. Kako naglašava ova studija, zasad i sama visoka učilišta smatraju agencije glavnim pokretačima promjena.

Osim razvoja prema ishodima učenja, trend je u Europi bio da se povećanjem autonomije visokih učilišta poveća strogost nadzora i broj minimalnih nacionalnih standarda, koje ima i Hrvatska. Međutim, prepoznato je da to dovodi do miješanja kvalitete i ispunjavanja nacionalnih kriterija što ovo izvješće smatra nužnim razdvojiti. AZVO planira raditi na tome i kroz upravo prijavljeni projekt s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta u kojem bi se uvodio model vrednovanja združenih studija koji bi bio jednostavniji za visoka učilišta i omogućio da se razlike između često suprotstavljenih nacionalnih kriterija jednostavnije premoste.

Uočen je i rast nacionalnih sustava vanjskog osiguravanja kvalitete od programske akreditacije u smjeru institucionalne koja ukazuje veće povjerenje samim visokim učilištima. Takva je akreditacija provođena i u Hrvatskoj u trenutnom ciklusu vrednovanja koji završava ove godine.

Novi je trend, prema ovome izvješću - internacionalizacija. Većina agencija je tako u promatranom razdoblju počela angažirati strane stručnjake kao članove povjerenstva u postupcima VOK-a. AZVO ipak ostaje među nekoliko agencija koje se nisu ograničile na stručnjake iz istog govornog područja, nego je u cijelom trenutnom ciklusu vrednovanja provodio procese na engleskom jeziku, osiguravajući tako da hrvatska visoka učilišta vrednuju istaknuti znanstvenici i profesori iz cijele Europe i šire. Također je među rijetkim agencijama koja objavljuje sva izvješća o VOK-u u cijelosti, i to na hrvatskom i engleskom jeziku. Učinjeni su i koraci prema međunarodnoj transparentnosti rada pa je tako AZVO sudjelovao u nizu inicijativa pohvaljenih u ovom izvješću – od spajanja preglednika studijskih programa na međunarodnu bazu akreditiranih programa Qrossroads preko izrade europskog predloška za sažetke izvješća o VOK-u i pilotiranja „etiketa kvalitete“ kao inovativne usluge koje pružaju agencije. AZVO je posvećen i razvoju vrednovanja novih oblika obrazovanja, poput on line-obrazovanja, područja u kojem je prepoznata važnost očuvanja postavljenih standarda kvalitete.

Glavni dio studije je posvećen stanju prekogranične akreditacije. Europska je komisija osnovala EQAR upravo s namjerom osnivanja europskog tržišta agencija, međutim zemlje članice su dosad vrlo rijetko priznavale akreditacijske odluke stranih agencija i nisu u tome našle dodanu vrijednost. I Hrvatska zakonski obvezuje visoka učilišta da prođu akreditaciju AZVO-a, čemu AZVO osigurava međunarodnu dimenziju ne samo oslanjanjem na strane stručnjake, nego i radom na međusobnom priznavanju odluka agencija u sklopu europskog konzorcija ECA. Kako navodi i ova studija, tek ostaje vidjeti hoće li u predstojećem razdoblju prekogranični rad agencija uzeti maha.

Studiju u cijelosti možete pročitati na poveznici.

Ove internetske stranice koriste kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Postavke kolačića možete podesiti u svojem internetskom pregledniku. Više o kolačićima i načinu kako ih koristimo te načinu kako ih onemogućiti pročitajte ovdje. Klikom na gumb 'U redu' pristajete na korištenje kolačića.