Izv. prof. dr. sc. Danijela Horvatek Tomić

Agencija za znanost i visoko obrazovanje putem standarda za vrednovanje kvalitete visokih učilišta u procesu reakreditacije s jedne strane, te putem održavanja edukativnih aktivnosti i aktivnosti podrške i umrežavanja za visoka učilišta, s druge, potiče visoka učilišta na sustavno pružanje podrške studentima i osoblju u pogledu jačanja kompetencija za upravljanje vlastitom karijerom i tranzicije s trenutne obrazovne razine na tzv. pozitivne destinacije, koje uključuju nastavak obrazovanja, daljnje stručno osposobljavanje, praksu, stažiranje, zaposlenje i sl.

U svrhu redovitog ažuriranja podataka o karijernim centrima na visokim učilištima te praćenja aktivnosti u području profesionalnog usmjeravanja, pozivamo visoka učilišta da u slučaju osnivanja novog karijernog centra ili promjena dolje navedenih podataka, dostave aktualne podatke putem sljedeće poveznice.

Agencija za znanost i visoko obrazovanje središnje je mjesto u Republici Hrvatskoj za praćenje zapošljivosti diplomiranih studenata na nacionalnoj razini.

Sustavno prikupljanje i analiza podataka o zapošljivosti studenata potaknuti su praksom zemalja Europske unije te prepoznatim značajem tih procesa za unaprjeđenje visokog obrazovanja i njegovo bolje povezivanje s tržištem rada.

Prvo istraživanje na nacionalnoj razini o zadovoljstvu studenata studijskim programima i mogućnošću zapošljavanja, AZVO je proveo 2014. godine.

• 2014.

Rezultati istraživanja o zadovoljstvu studenata studijskim programima i spremnosti za tržište rada - studenti koji su upisali studij 2010. godine – pilot projekt praćenja zapošljivosti

Agencija za znanost i visoko obrazovanje, u suradnji s Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Splitu, provela je 2014. godine pokusno (pilot) istraživanje zapošljivosti diplomiranih studenata na nacionalnoj razini.

Anketa je provedena među studentima koji su upisali studij 2010. godine kada je uveden središnji sustav prijave na preddiplomske, stručne ili integrirane studijske programe visokih učilišta u Hrvatskoj.

Cilj je bio istražiti koliko su studenti u Hrvatskoj zadovoljni studijskim programima i kakve su im mogućnosti zapošljavanja, ali i testirati metodologiju i kapacitete Agencije za slična istraživanja u budućnosti.

Rezultati istraživanja objavljeni su u studiji Rezultati istraživanja o zadovoljstvu studenata studijskim programima i spremnosti za tržište rada.

 Sažetak

• Online upitniku je pristupilo 4 234 ispitanika
• Postotak odgovorenih upitnika (response rate) je 10,2%
• 12,3 % ispitanika kontinuirano radilo (duže od 6 mjeseci) posao koji su počeli raditi još na studiju
• 22,3 % ispitanika je počelo raditi nakon završetka studija
• 19 % ispitanika je zaposleno
• 8,5 % od ukupnog broja radi u struci

• 2017.

Rezultati prvog nacionalnog istraživanja o zapošljivosti studenata koji su diplomirali akademske godine 2015./2016.

Agencija za znanost i visoko obrazovanje, u suradnji s  Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, tijekom 2017. godine provela je istraživanje o zapošljivosti diplomiranih studenata na nacionalnoj razini. Istraživanje je provedeno u okviru projekta SKAZVO – Unapređenje sustava osiguravanja i unapređenje kvalitete visokog obrazovanja financiranog sredstvima EU-a.

Anketa je provedena među studentima koji su diplomirali akademske godine 2015./2016.

Cilj je bio prikupljanje podataka o zadovoljstvu studenata pripremom za tržište rada u okviru visokih učilišta te o prijelazu iz sustava visokog obrazovanja na tržište rada i prvom zaposlenju.

Rezultati istraživanja objavljeni su u publikaciji Što nakon diplome?.

Sažetak:

• Online upitniku pristupio je 7 201 ispitanik
• Postotak odgovorenih upitnika (response rate) je 57 %
• Preddiplomski studij završilo je 48,4 % ispitanika
• Diplomski studij završilo je 51,3 % ispitanika
• Stručne studije završilo je 23,9 % ispitanika
• Sveučilišne studije završilo je 75,8 % ispitanika
• Postotak zaposlenih godinu dana nakon završetka studija je 85,6 %
• Postotak zaposlenih šest mjeseci nakon završetka studija je 78 %
• Nezaposleni kao glavni razlog svoje nezaposlenosti navode nedovoljnu ponudu poslova u struci (49,1 % ispitanika)
• Kod najvećeg broja ispitanika (59 %) prvo zaposlenje je kod poslodavca u privatnom sektoru
• Najčešća strategija pronalaska prvog zaposlenja je preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (25 % ispitanika)
• 78,2 % ispitanika se zaposlilo u struci
• 21,8 % ispitanika se nije zaposlilo u struci
• Prosječna ocjena zadovoljstva prvim zaposlenjem je 3,72 %
• Prosječna plaća: najveći broj ispitanika (46,4 %) ima plaću izmeću 3 500 i 5 000 kn

• 2018.

Rezultati EUROGRADUATE pilot istraživanja o zapošljivosti diplomiranih studenata koji su studij završili u akademskim godinama 2012./2013. i 2016./2017.

Agencija za znanost i visoko obrazovanje, u suradnji s Pravnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, tijekom 2018. godine provela je istraživanje o zapošljivosti diplomiranih studenata na nacionalnoj razini.

Istraživanje je provedeno u okviru projekta EUROGRADUATE financiranog sredstvima EU-a. Uz Republiku Hrvatsku, u projektu je sudjelovalo još sedam europskih zemalja: Austrija, Češka, Njemačka Grčka, Litva, Malta i Norveška.

Anketom su obuhvaćene generacije diplomiranih studenata koje su studij završile u akademskim godinama 2012./2013. i 2016./2017., odnosno jednu i pet godina nakon završetka studija.

Cilj je ovog projekta bio prikupljanje informacija studentskom iskustvu i prelasku u svijet rada te usporedba uvjeta studiranja i životnih uvjeta diplomiranih studenata u različitim europskim zemljama.

Rezultati istraživanja objavljeni su u studijama:

• EUROGRADUATE Pilot-istraživanje - Ključni nalazi - prijevod na hrvatski jezik
• EUROGRADUATE – Nacionalni izvještaj za Hrvatsku

Sažetak:

• Istraživanju pristupilo je 7 europskih zemalja uz Hrvatsku odnosno Austrija, Češka, Njemačka, Grčka, Litva, Malta i Norveška
• Online upitniku pristupilo je 21 tisuću diplomiranih studenata iz 8 zemalja
• Postotak odgovorenih upitnik (response rate) za svaku kohortu:
  • godinu dana nakon diplome – diplomirani u ak.god. 2016.-2017. - 8,8 %
  • pet godina nakon diplome – diplomirani u ak.god. 2012.-2013. - 18,7 %
• 58 % ispitanika završilo je preddiplomski studij ISCED 6
• 62 % ispitanika završilo je diplomski studij ISCED 7 (uključujući integrirane studije)
• Postotak ispitanika koji su završili sveučilišne odnosno stručne studijske programe:
  • sveučilišni studij završilo je:
    • u kohorti 2012./2013. – 69 % ispitanika
    • u kohorti 2016./2017. – 70 % ispitanika
  • stručni studij završilo je:
    • u kohorti 2012./2013. – 31 % ispitanika
    • u kohorti 2016./2017. – 30 % ispitanika

• Postotak zaposlenih godinu dana nakon završenog studija (kohorta 2012./2013.):
  • prvostupnici 86,3 %; magistri 85,4 %
• Postotak zaposlenih 5 godina nakon završenog studija (kohorta 2016./2017.):
  • prvostupnici 36,6 %; magistri 74,8 %
• Hrvatska ima najnižu zaposlenost iza Grčke) i visoku nezaposlenost prvostupnika u obje točke promatranja odnosno kohorte. Preko 50 % završenih studenata preddiplomskog studija nastavlja studirati i tako se nalazi izvan radne snage (redoviti studenti, vojna ili druga obvezna služba, ne mogu raditi iz zdravstvenih razloga)
• Hrvatska ima najnižu zaposlenost (iza Grčke) i najvišu nezaposlenost magistara u obje kohorte.

Postotak zaposlenih diplomanata u 2018. godini, jednu i pet godina nakon diplome (obje kohorte), prema dobi u vrijeme diplomiranja, spolu, vrsti obrazovne ustanove, najvišem stupnju obrazovanja i području studija.

Provedenim istraživanjem u osam zemalja pokazuje da je nezaposlenost mladih bila:

• najveća u Grčkoj (39,9 %) i Hrvatskoj (23,8 %)

• najniža u Njemačkoj (6,2 %)

• 5 godina nakon završetka studija, 4 od 5 diplomiranih studenata u svakoj od zemalja, posjeduje ugovor na neodređeno - više muškaraca nego žena posjeduje ugovor na neodređeno
• Najviše su plaće u području tehnologije i inženjerstva, a najniže u području obrazovanja, umjetnosti i humanističkih znanosti
• Od svih ispitanika 13 % ih je imalo iskustvo studiranja u inozemstvu, uglavnom kroz programe mobilnosti EU-a. Najniža participacija u mobilnosti bila je među ispitanicima Grčke i Hrvatske
• Diplomirani studenti zaposleni izvan države u kojoj su stekli diplomu, zarađuju oko 30 posto više od onih koji su ostali u državi, čak i na niže rangiranim poslovima
  • posebno se ističu grčki diplomanti, koji zarađuju u prosjeku 2000 eura više od onih koji ostanu u Grčkoj
  • suprotno je kod norveških diplomanata koji u inozemstvu zarađuju oko 2000 eura manje nego u Norveškoj

• 2019.

Rezultati drugog nacionalnog istraživanja o zapošljivosti studenata koji su diplomirali akademske godine 2017./2018.

Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) provela je istraživanje o zapošljivosti diplomiranih studenata kojim su obuhvaćene osobe koje su završile neki stupanj visokog obrazovanja u akademskoj godini 2017./2018. U istraživanju je sudjelovalo 79 visokih učilišta Republike Hrvatske. Anketa se provodila od 6. ožujka do 10. listopada 2019. godine. Samom istraživanju prethodilo je prikupljanje podataka o studentima koji su završili preddiplomski, diplomski ili integrirani studij na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj akademske godine 2017./2018.

Obrasci su se prikupljali do kraja 2018. godine. Visoka su učilišta AZVO-u dostavila popunjene obrasce za ukupno 12 452 studenata. Web anketa poslana je na e-mail adrese svih studenata koji su potpisali obrazac.

Sažetak:

• Online upitniku pristupilo je 6 158 ispitanika
• Postotak odgovorenih upitnika (response rate) je 49 %
• Preddiplomski studij završilo je 34,8 % ispitanika
• Diplomski studij završilo je 51,3 % ispitanika
• Stručne studije završilo je 20,3 % ispitanika
• Sveučilišne studije završilo je 79,7 % ispitanika
• Postotak zaposlenih godinu dana nakon završetka studija je 82 %
• Ispitanici su, u prosjeku, bili zaposleni 13 mjeseci
• Nezaposleni kao glavni razlog svoje nezaposlenosti navode nedovoljnu ponudu poslova u struci (49,1 % ispitanika)
• Većina ispitanika ponovno bi odabrala studirati isti studij na istom visokom učilištu kada bi imali mogućnost  ponovno birati (63 % ispitanika)
• Najčešća strategija pronalaska prvog zaposlenja je samoinicijativno javljanje poslodavcu (26 % ispitanika)
• 39,13 % ispitanika je zaposleno putem ugovora na određeno
• 26,17 % ispitanika je zaposleno putem ugovora na neodređeno
• Prosječna ocjena zadovoljstva prvim zaposlenjem je 3,47
• Prosječna plaća: 6.626,59 kn

• 2020.

Rezultati trećeg nacionalnog istraživanja o zapošljivosti studenata koji su diplomirali akademske godine 2018./2019.

Nacionalno istraživanje o zapošljivosti studenata koji su diplomirali akademske godine 2018./2019. Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) provela je tijekom 2020. godine. Rezultati istraživanja predstavljeni su u travnju 2022. godine.

Analiza zapošljivosti diplomiranih studenata u cijelosti je objavljena u publikaciji Analiza istraživanja zapošljivosti diplomiranih studenata 2020. godine te je dostupna na poveznici.

Sažetak istraživanja:

• Online upitniku pristupio je 5 403 ispitanika
• Postotak odgovorenih upitnika (response rate) je 34 %
• Preddiplomski studij završilo je 50,5 % ispitanika
• Diplomski studij završilo je 48,4 % ispitanika
• Stručne studije završilo je 30,4 % ispitanika
• Sveučilišne studije završilo je 68,5 % ispitanika
• Postotak zaposlenih godinu dana nakon završetka studija je 84,3 %
• Najveći broj ispitanika studij je završilo s ocjenom vrlo dobar (60,7 % ispitanika)
• Nezaposleni kao glavni razlog svoje nezaposlenosti navode nedovoljnu ponudu poslova u struci (45,1 % ispitanika)
• Kod najvećeg broja ispitanika, njih 58,1 %, prvo zaposlenje je kod poslodavca u privatnom sektoru
• Najčešća strategija pronalaska prvog zaposlenja je samoinicijativno javljanje poslodavcu (32 % ispitanika)
• 63,8 % ispitanika se zaposlilo u struci
• 36,2 % ispitanika se nije zaposlilo u struci
• Prosječna ocjena zadovoljstva prvim zaposlenjem je 3,71
• Prosječna plaća: najveći broj ispitanika (39,8 %) ima plaću između 5 000 i 7 000 kn

Dodatne zanimljivosti rezultata istraživanja:

• Najveći dio ispitanika (94,6 %) ostao je u Hrvatskoj, dok se manji broj (5,4 %) iselio u inozemstvo.

• U trenutku provedbe istraživanja, najveći dio ispitanika (59,7 %) bio je zaposlen, a 15,7 % njih bilo je nezaposleno.
• Ispitanici koji su završili preddiplomski sveučilišni studij uglavnom nastavljaju studirati (56,3%), a ispitanici koji su završili preddiplomski stručni studij većinom odlaze na tržište rada.
• Studenti koji dolaze iz obitelji s najlošijim ekonomskim prilikama u kratkom periodu nakon završetka studija nalaze, u prosjeku, bolje plaćene poslove od ostalih kolega.

• Žene završavaju visoko obrazovanje s višom prosječnom ocjenom (4,06) u odnosu na muškarce (3,83), ali se nakon izlaska iz visokog obrazovanja teže zapošljavaju (58,8 % prema 62,5 %) te u prosjeku imaju manja primanja od muškaraca
• Žene se češće zapošljavaju u javnom/državnom sektoru (47,9 %) u odnosu na muškarce (25,7 %).

• Najveći postotak ispitanika završio je studij iz područja društvenih znanosti (33,6 %), biomedicine i zdravstva (22,4 %) i tehničkih znanosti (21,8 %).
• Najveći postotak nezaposlenih ispitanika prisutan je u području biotehničkih (24,0 %) i humanističkih (23,8 %) znanosti.
• Najveći postotak ispitanika koji su završili studij u području tehničkih i biotehničkih znanosti zaposlio se u privatnom sektoru.
• Umjetničko i područje prirodnih znanosti najbolje su ocijenjeni u pogledu stečenih znanja i vještina potrebnih za prvo zaposlenje, a najlošije humanističke i društvene znanosti.
• Najveća primanja imaju ispitanici iz područja tehničkih znanosti, slijede ispitanici iz područja prirodnih znanosti te biomedicine i zdravstva, dok najmanja primanja imaju ispitanici iz područja humanističkih znanosti i interdisciplinarnih područja.

• 2021.

Rezultati četvrtog nacionalnog istraživanja o zapošljivosti studenata koji su diplomirali akademske godine 2019./2020.

Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) provela je istraživanje o zapošljivosti diplomiranih studenata kojim su obuhvaćene osobe koje su završile neki stupanj visokog obrazovanja u akademskoj godini 2019./2020. U istraživanju je sudjelovalo 86 visokih učilišta Republike Hrvatske. Anketa se provodila od 2. studenog 2021. godine do 5. siječnja 2022. godine. Samom istraživanju prethodilo je prikupljanje podataka o studentima koji su završili preddiplomski, diplomski ili integrirani studij na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj akademske godine 2019./2020.

Obrasci su se prikupljali do kraja 2020. godine. Visoka su učilišta AZVO-u dostavila popunjene obrasce za ukupno 13 505 studenata.

Web anketa poslana je na e-mail adrese svih studenata koji su potpisali obrazac, a stopa odgovora iznosila je 43%.

Sažetak istraživanja:

•  Online upitniku pristupio je 4 833 ispitanika
• Postotak odgovorenih upitnika (response rate) je 43 %
• Od ukupnog broja ispitanika, 62 % su žene, a njih 38 % muškarci
• U statusu redovitog studenta studij su završili 82 % ispitanika
• U statusu izvanrednog studenta studij su završili 18 % ispitanika
• Postotak zaposlenih godinu dana nakon završetka studija je 84 %
• Najveći broj ispitanika studij je završilo s ocjenom vrlo dobar (57 % ispitanika)
• Nezaposleni kao glavni razlog svoje nezaposlenosti navode nedovoljnu ponudu poslova u struci (61 % ispitanika)
• Kod najvećeg broja ispitanika, njih 63 %, prvo zaposlenje je kod poslodavca u privatnom sektoru
• Najčešća strategija pronalaska prvog zaposlenja je samoinicijativno javljanje poslodavcu (30 % ispitanika)
• 78,8 % ispitanika se zaposlilo u struci
• 21,2 % ispitanika se nije zaposlilo u struci
• Prosječna ocjena zadovoljstva prvim zaposlenjem je 4
• Prosječna plaća: najveći broj ispitanika (40 %) ima plaću između 5 000 i 7 000 kn