O nama

Visoko obrazovanje

Znanost

Vrednovanja

Ured ENIC/NARIC

Publikacije

Radionice

Pojmovnik

Pojmovnik

U pojmovniku se nalazi 66 zapisa.
Pretražite pojmove
Počinje sa Sadrži Točan pojam

Kategorije

Svi A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P R S Š T U V Z Ž
Pojam Definicija
Priznavanje prethodnog učenja

Formalno priznavanje vještina, znanja i kompetencija koje se stječu kroz radno iskustvo, neformalnu izobrazbu i životno iskustvo.

Profesionalno priznavanje

Odnosi se na pravo obavljanja prakse i profesionalan status usklađen s kvalifikacijom koju nositelj posjeduje. Zbog različitih pravila za priznavanje akademskih stupnjeva ili titula treba razlikovati dvije skupine: profesionalno priznavanje de jure, koje se primjenjuje na pravo rada u određenoj zemlji u pravno uređenoj profesiji (primjerice doktor medicine) i profesionalno priznavanje de facto koje se odnosi na situacije kada profesionalno priznavanje nije uređeno, primjerice u situaciji kada nacionalna pravna autorizacija ne postoji ili se ne zahtijeva.

Radno opterećenje

Vrijeme (izraženo u satima) za koje se očekuje da će ga student na određenoj razini/ciklusu utrošiti kako bi postigao očekivane ishode učenja. To vrijeme uključuje sve aktivnosti povezane s učenjem koje se očekuju od studenta (predavanja, seminari, vježbe, samostalno učenje, pronalaženje informacija, istraživanja, rad u grupi, praktičan rad, stručne posjete, ispite).

Rangiranje

Rangiranje visokih učilišta predstavlja tehniku usporednog prikaza mjesta ustanova s obzirom na određene pokazatelje. Cilj je rangiranja pružanje informacija dionicima, korisnicima, kreatorima politikâ i drugim zainteresiranim stranama o mjerljivim razlikama između institucija i/ili studijskih programa. Iako pomalo kontroverzno, osobito u pogledu metodoloških aspekata, rangiranje je vrlo popularno te se smatra korisnim instrumentom informiranja javnosti i istodobnim dodatnim poticajem poboljšanju kvalitete. Ljestvica učilišta objavljuje se u popularnim tiskovinama, specijaliziranim časopisima te na mrežnim stranicama. U postupku se vrednovanja ustanova i studijskih programa za potrebe rangiranja koristi čitav niz različitih pokazatelja. Prema tome, rezultati rangiranja (bodovi svake ocijenjene ustanove) mogu varirati od slučaja do slučaja, ovisno o broju ili vrsti korištenih pokazatelja. Pokazatelji ili kriteriji korišteni za rangiranje institucija obično uzimaju u obzir znanstvene, pedagoške, administrativne i socioekonomske aspekte: omjer broja studenata i nastavnika; srednjoškolske ocjene (studenata prve godine); nastavu i istraživanje (ocjene dobivene u ocjenjivanju nastave i učenja po pojedinom zavodu/odjelu); troškove knjižnice i računalne opreme; stopu napuštanja studija; zadovoljstvo studijem; uvjete studiranja; mogućnost zaposlenja itd.

Razinska opisnica (razinski deskriptor)

Razinska opisnica tvrdnja je koja pokazuje dubinu i opseg učenja u određenom stupnju programa. Opisnice služe kao vodič za vrstu zahtjeva ili očekivanja kojima student mora udovoljiti na svakoj razini programa. One vode studenta i nastavnika kroz kurikul s obzirom na složenost, relativne zahtjeve i autonomiju studenta. Ti se opći deskriptori mogu primijeniti na specifične discipline i načine učenja. Razinski su deskriptori korisni pri izradi kurikula, dodjeljivanju bodova, vrednovanju programa i u uputama za priznavanje učenja iz iskustva i iz neformalnog učenja te za planiranje profesionalnog razvoja nastavnog osoblja.

Referentna vrijednost

Standard, referentna točka ili kriterij prema kojem se kvaliteta predmetnog subjekta mjeri, prosuđuje i vrednuje i prema kojem se mjeri ishod određene aktivnosti. Pojam referentna vrijednost predstavlja razinu provedbe najbolje prakse. Izrada referentnih vrijednosti nužna je pretpostavka cijeloga postupka ocjenjivanja prema referentnim vrijednostima.

REFERENTNA VRIJEDNOST ZNANSTVENOG PODRUČJA / PRIKAZ REFERENTNIH VRIJEDNOSTI ZNANSTVENOG PODRUČJA

Prikaz referentnih vrijednosti znanstvenog područja predstavlja za akademsku zajednicu sredstvo za opisivanje prirode i obilježja programa u pojedinome znanstvenom području kao i opća očekivanja u vezi sa standardima akademskih stupnjeva u određenome znanstvenom području. Prikaz referentnih vrijednosti znanstvenog područja služi više kao prikaz referentnih točaka u okviru osiguravanja kvalitete, a manje kao preskriptivna izjava povezana s kurikulom.

Standardi

Iskazi o očekivanoj razini zahtjeva i uvjeta prema kojima se ocjenjuje kvaliteta ili koje visoko učilište odnosno studijski program moraju ispuniti da bi dobili akreditaciju ili certifikat. Standardi mogu poprimiti kvantitativan oblik, to su obično rezultati ocjenjivanja prema referentnim vrijednostima, a mogu biti i kvalitativni i upućivati samo na specifične ciljeve (primjerice učinkovitost obrazovanja, održivost, osnovne obveze itd.). Kvantitativni standardi uključuju razine praga uspješnosti koje se moraju ostvariti za akreditaciju visokog učilišta ili studijskog programa. Često se prag ili granica uspješnosti definira kao razina minimalno prihvatljive kvalitete. U nekim se slučajevima standard odnosi na najvišu razinu kvalitete pa se tada smatra "standardom izvrsnosti". Takav pristup može biti rezultat procesa ocjenjivanja prema referentnim vrijednostima ili se može podrazumijevati odnosno, kao takav, može biti prepoznat i među kolegama stručnjacima. Standardi mogu imati različite referentne točke.

Standardi sadržaja

Razina osnovnih kompetencija, relevantnog znanja i vještina u određenome znanstvenom području tj. sveukupnost očekivanih znanja i sposobnosti studenata po završetku studija. Standardi sadržaja oblikuju sadržaj kurikula i upućuju na potrebne inpute.

Studentska anketa

Metoda ocjenjivanja koja se koristi anketama i intervjuima radi utvrđivanja zadovoljstva upisanih studenata studijskim programom, uslugama, resursima i drugim različitim aspektima njihova akademskog iskustva. Od studenata se obično traže odgovori na niz pitanja. Anketa može uključivati upitnik koji se ispunjava na nastavi, upitnik poslan poštom ili elektroničkom poštom, telefonsko ispitivanje te intervjuiranje (standardno, osobno ili u fokus-grupi). Studentske se ankete provode uz relativno niske troškove, a u njima mogu sudjelovati ispitanici iz širokog područja. Budući da one iz studentske perspektive mogu prikazati što se događa u određenom trenutku na određenom učilištu, ankete su najprimjerenije za koncizna i neosjetljiva pitanja. Neki bi promatrači mogli postaviti pitanje njihove valjanosti ili pouzdanosti kao i relevantnosti za akademsku politiku.

Studentsko vrednovanje nastavnika

Postupak uporabe studentskih anketa povezanih s općim aktivnostima i stavovima nastavnika. Ta opažanja omogućuju ocjenjivačima odrediti stupanj usklađenosti studentskih očekivanja i stvarnog pristupa nastavi. Od studentske se evaluacije očekuje da će pružiti uvid u stav i držanje nastavnika za vrijeme nastave (pristupačnost, širina pogleda, zabavnost, kreativnost, strpljivost itd.) i/ili u sposobnosti nastavnika (objasniti građu, motivirati studente, navesti studente na razmišljanje, ispraviti pogreške na prijateljski način, pružiti informacije na učinkovit način itd.).

Učinkovitost (obrazovanja)

Izlazni rezultat posebnog pregleda/analize (primjerice analiza učinkovitosti obrazovanja koju je provela Zapadna udruga škole i koledža ili njezino Izvješće o institucijskoj učinkovitosti), koji se mjeri razinom (kvalitete) postignuća posebnih ciljeva obrazovanja, odnosno razinom na kojoj je visoko učilište ispunilo posebne uvjete. "Efektivnost" (učinkovitost) razlikuje se od "efikasnosti" koja se mjeri veličinom izlaznog rezultata odnosno korištenih unosa (input). Kao primarno mjerilo uspjeha studijskog programa ili visokog učilišta, putem različitih procedura (nadzora, opažanja, obilaska učilišta itd.), moraju se prikupiti jasni pokazatelji, bitne informacije i dokazi koji najbolje slikaju učinkovitost ustanove s obzirom na učenje studenata i akademsko postignuće. Mjerenje učinkovitosti obrazovanja stvara dodanu vrijednost kroz proces osiguravanja kvalitete i akreditacijski postupak te pridonosi razvoju kulture dokaza na visokom učilištu.

Unutarnja prosudba (audit)

Postupak unutarnjeg vrednovanja sustava osiguravanja kvalitete na razini visokog učilišta. Unutarnju prosudbu provodi tijelo (povjerenstvo) sastavljeno od djelatnika predmetnoga visokog učilišta koji nisu izravno uključeni u odlučivanje na razini sustava. Unutarnjom se prosudbom utvrđuje funkcionalnost uspostavljenih mehanizama osiguravanja kvalitete te učinkovitost cjelokupna sustava. Rezultati vrednovanja dokumentiraju se u obliku izvješća unutarnje prosudbe, s preporukama za poboljšanje i definiranim naknadnim praćenjem.

Unutarnje vrednovanje, samovrednovanje

Postupak se unutarnjeg vrednovanja sastoji od sustavna prikupljanja administrativnih podataka, ispitivanja mišljenja studenata i onih koji su završili studij, intervjuiranja predavača i studenta te periodične izrade izvješća sa samovrednovanja. Samovrednovanje u svojoj biti predstavlja zajedničko promišljanje ustanove te mogućnost za unapređenje kvalitete. Izvješće sa samovrednovanja predstavlja skup informacija koji prosudbenoj skupini pri provedbi vanjskog vrednovanja služi kao polazna točka.

Uzajamno priznavanje

Sporazum dvaju ili više institucionaliziranih tijela radi međusobne validacije akademskih stupnjeva, programa ili ustanova i/ili potvrda dviju ili više akreditacijskih agencija odnosno agencija za osiguravanje kvalitete da je metodologija agencije koja je predmet vrednovanja pouzdana te da su takve i procedure koje ona provodi.

Ove internetske stranice koriste kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Postavke kolačića možete podesiti u svojem internetskom pregledniku. Više o kolačićima i načinu kako ih koristimo te načinu kako ih onemogućiti pročitajte ovdje. Klikom na gumb 'U redu' pristajete na korištenje kolačića.