O nama

Visoko obrazovanje

Znanost

Vrednovanja

Ured ENIC/NARIC

Publikacije

Radionice

Pojmovnik

Pojmovnik

U pojmovniku se nalazi 10 zapisa.
Pretražite pojmove
Počinje sa Sadrži Točan pojam

Kategorije

Svi A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P R S Š T U V Z Ž
Pojam Definicija
Planiranje kvalitete

Postupak planiranja kvalitete sastoji se od niza aktivnosti kojima se utvrđuju ciljevi i uvjeti koji se odnose na kvalitetu visokog obrazovanja i primjenu mehanizama sustava kvalitete. Planiranje kvalitete uključuje planiranje proizvoda (utvrđivanje, klasifikaciju i određivanje važnosti obilježja koja se odnose na kvalitetu i postavljanje ciljeva, uvjete koji se odnose na kvalitetu te njezina ograničenja), planiranje upravljanja i rada (uključujući njegovo organiziranje i programiranje), elaboraciju planova kvalitete te osiguravanje mjera poboljšanja kvalitete.

Pokazatelji

Operativne varijable koje se odnose na posebne, empirijski mjerljive karakteristike visokih učilišta odnosno studijskih programa, na temelju kojih se mogu prikupiti dokazi da bi se odredilo jesu li standardi zadovoljeni. Pomoću pokazatelja identificiraju se trendovi uspješnosti i područja u kojima treba poduzeti određene radnje i/ili provesti usporedbu stvarnih izvedaba s utvrđenim ciljevima. Oni se koriste za provođenje teorijskih aspekata kvalitete u praksu što je poznato pod pojmom operacionalizacija. Pokazatelji se razlikuje od mjerilâ koja predstavljaju podatke za određivanje razine uspješnosti predmeta provjere te od standarda koji predstavljaju razinu prihvatljive izvedbe u smislu posebnoga numeričkog kriterija.

Pokazatelji uspješnosti

Niz statističkih parametara na temelju kojih se mjeri razina izvedbe visokog učilišta odnosno studijskog programa u određenoj kvalitativnoj dimenziji.

Posjet / obilazak ustanove

Sastavni dio vanjskog vrednovanja, koji se obično provodi i tijekom postupka akreditacije. Međutim, može ga inicirati i samo visoko učilište. Sastoji se od posjeta vanjskih stručnjaka visokom učilištu koje je predmet vrednovanja radi procjene samoanalize koju je provelo samo učilište, intervjuiranja nastavnog osoblja, studenata i ostalog osoblja u cilju ocjenjivanja kvalitete i učinkovitosti te radi davanja preporuka za provedbu poboljšanja.

Pregled kolega stručnjaka, vanjski pregled

Postupak ocjenjivanja kvalitete i učinkovitosti akademskih programa visokog učilišta, osoblja učilišta i/ili njegove strukture koji provode vanjske kolege / vanjski stručnjaci. Strogo govoreći, kolege stručnjaci znanstvenici su ili sveučilišni nastavnici koji se bave znanstveno-nastavnim područjem koje je predmet ocjenjivanja, no u praksi postoje različite vrste vrednovatelja, iako se podrazumijeva da bi svi trebali biti stručnjaci u području koje se vrednuje te bi, općenito, trebali poznavati sustav visokog obrazovanja. Postupak procjene može se razlikovati s obzirom na izvor autoriteta i tip procjenitelja, njihov način odabira i obrazovanje, obilazak učilišta te standarde koje treba postići. Pregled se kolega stručnjaka obično temelji na izvješću sa samovrednovanja koje je učilište dostavilo prosudbenoj skupini te kao takvo može poslužiti kao polazna osnova za pokazatelje i/ili kao metoda prosudbe koja se primjenjuje pri vanjskom vrednovanju visokih učilišta.

Prikaz referentne vrijednosti

Izričita izjava o akademskim standardima i ishodima definiranim za svako pojedino znanstveno područje. Neke zemlje (primjerice Velika Britanija) u sklopu postupka osiguravanja kvalitete definiraju referentne vrijednosti za pojedinu skupinu znanstvenih područja.

Prikupljanje studijskih bodova

Skupljanje bodova proces je unutar programa. Treba skupiti određen broj bodova u skladu sa zahtjevima programa kako bi se uspješno završio program ili dio programa. Bodovi se dodjeljuju i akumuliraju samo onda kada je postignut određeni ishod učenja, potvrđen u procesu vrednovanja. Studenti mogu koristiti sustav prikupljanja bodova za prijenos bodova postignutih tijekom praktičnih programa ili stečenih u drugoj obrazovnoj ustanovi. Bodovi se, također, mogu prenositi i između programa u istoj ustanovi, između različitih ustanova u zemlji ili na međunarodnoj razini (obično s ograničenjima u pogledu ukupnog broja bodova koji se mogu prenositi). Studijski bod koji je student stekao na određenome visokom učilištu može se priznati na drugom učilištu, ovisno o zajedničkim obilježjima koje dva programa imaju u pogledu razine i konteksta. Taj proces studentu omogućuje studij određenih jedinica i modula, a da pritom ne mora odmah postići i akademsko priznanje (diplomu, potvrdu), ali isto tako omogućuje dobivanje potvrda za djelomično dovršen program na temelju prikupljenih bodova. U svakom slučaju diplomu dodjeljuje ustanova i ona odlučuje mogu li se bodovi skupljeni drugdje prihvatiti kao dio rada potrebna za određeni program.

Priznavanje

Formalno priznavanje: a) pojedinih akademskih ili profesionalnih kvalifikacija; b) programa visokih učilišta i/ili c) agencija za osiguravanje kvalitete pomoću ovlaštenog tijela zadužena za priznavanje odnosno odobravanje određenih standarda i/ili vrijednosti, s obzirom na posebnu svrhu koja označava posljedice priznavanja. Postupak priznavanja obično ima prekogranični ili širi institucijski karakter. Što se tiče priznavanja individualnih kvalifikacija, iskustava učenja (primjerice akademski stupnjevi, diplome, razdoblje studiranja), vrednuju se s obzirom na omogućavanje lakšeg pristupa nositeljima obrazovnih aktivnosti odnosno poslodavcima. Ovdje se moraju razlikovati barem dvije vrste priznavanja – priznavanje za akademske i profesionalne potrebe.

Priznavanje prethodnog učenja

Formalno priznavanje vještina, znanja i kompetencija koje se stječu kroz radno iskustvo, neformalnu izobrazbu i životno iskustvo.

Profesionalno priznavanje

Odnosi se na pravo obavljanja prakse i profesionalan status usklađen s kvalifikacijom koju nositelj posjeduje. Zbog različitih pravila za priznavanje akademskih stupnjeva ili titula treba razlikovati dvije skupine: profesionalno priznavanje de jure, koje se primjenjuje na pravo rada u određenoj zemlji u pravno uređenoj profesiji (primjerice doktor medicine) i profesionalno priznavanje de facto koje se odnosi na situacije kada profesionalno priznavanje nije uređeno, primjerice u situaciji kada nacionalna pravna autorizacija ne postoji ili se ne zahtijeva.

Ove internetske stranice koriste kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Postavke kolačića možete podesiti u svojem internetskom pregledniku. Više o kolačićima i načinu kako ih koristimo te načinu kako ih onemogućiti pročitajte ovdje. Klikom na gumb 'U redu' pristajete na korištenje kolačića.