O nama

Visoko obrazovanje

Znanost

Vrednovanja

Ured ENIC/NARIC

Publikacije

Radionice

Pojmovnik

Pojmovnik

U pojmovniku se nalazi 66 zapisa.
Pretražite pojmove
Počinje sa Sadrži Točan pojam

Kategorije

Svi A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P R S Š T U V Z Ž
Pojam Definicija
(Akademska) kvaliteta

Kvaliteta u visokom obrazovanju predstavlja višedimenzionalan, višerazinski i dinamičan koncept koji se odnosi na kontekstualne postavke obrazovnog modela, misiju i ciljeve ustanove te specifične standarde danog sustava, učilišta, studijskog programa ili znanstvenog područja. Kvaliteta, prema tome, može poprimiti različita značenja ovisno o: a) razumijevanju interesa različitih sastavnica ili dionika sustava visokog obrazovanja (zahtjevi za kvalitetu koje određuje znanstveno područje / tržište rada / društvo / vlada / studenti); b) referencama kao što su inputi, procesi, outputi, misija, ciljevi itd.; c) značajke i obilježja akademske zajednice koje vrijedi ispitati te d) povijesno razdoblje u razvoju visokog obrazovanja. Prisutan je širok spektar definicija akademske kvalitete.

Akademsko priznavanje

Jedno visoko učilište odobrava studij, kvalifikaciju ili diplomu drugoga (domaćega ili stranoga) visokog učilišta radi prijama studenata na daljnji studij. Akademsko se priznavanje može tražiti i u svrhu akademske karijere na drugoj ustanovi, a u nekim slučajevima i za pristup drugom tipu zaposlenja na tržištu rada (akademsko priznavanje za profesionalne potrebe). U kontekstu Europskoga prostora visokog obrazovanja, razlikuju se tri osnovne razine priznavanja odnosno instrumenata potrebnih za provedbu svake od tih razina (kako je predloženo Lisabonskom konvencijom i Bolonjskom deklaracijom): a) priznavanje kvalifikacija uključujući i prethodno učenje i profesionalno iskustvo radi prijama ili ponovnog prijama u visoko obrazovanje; b) priznavanje kratkih studijskih razdoblja povezanih sa studentskom mobilnošću, pri čemu se kao osnovni instrument priznavanja koriste ECTS bodovi te c) priznavanje potpunih akademskih stupnjeva, pri čemu se kao osnovni instrument priznavanja koristi dodatak diplomi.

Akreditacija

Postupak kojim (ne)vladino ili privatno tijelo ocjenjuje kvalitetu visokog učilišta u svoj njegovoj ukupnosti ili kvalitetu studijskog programa kako bi se službeno utvrdilo ispunjava li predmet vrednovanja minimalne postavljene kriterije i standarde. Uobičajen je ishod tog procesa dodjela statusa priznavanja (da/ne odluka) ili, kada je to primjereno, izdavanje dopusnice za rad s vremenskim ograničenjem. Postupak akreditacije može podrazumijevati početnu i periodičnu samoanalizu i vrednovanje vanjskih kolega stručnjaka.

 

Akreditacija studijskog programa

Akreditacija pojedinoga studijskog programa koji se planira provoditi na akreditiranome visokom učilištu, pri čemu se uzima u obzir akademska kvaliteta programa odnosno sposobnost programa da stvori studente s visokim izlaznim kompetencijama primjenjivim u praksi.

Akreditacija visokog učilišta

Akreditacija cjelokupna visokog učilišta sa svim njegovim obrazovnim programima, lokacijama, metodama prijenosa znanja, isključujući kvalitetu pojedinih studijskih programa.

Bodovi

Studijski je bod općeprihvaćena vrijednost koja se koristi za mjerenje studentskoga radnog opterećenja s obzirom na vrijeme potrebno za završavanje jedinice studijskog programa odnosno ostvarivanje ishoda učenja. Bod omogućuje studentima i nastavnicima utvrđivanje obujma i razine učenja, polazeći od postignutih ishoda učenja i procjene opterećenja izraženog u satima rada.

Bod se može dodijeliti za priznavanje postignuta ishoda na specifičnoj razini i na temelju nečijega radnog iskustva kao prethodno učenje ili na temelju obavljanja zadataka tijekom sudjelovanja u programskim jedinicama. Stečeni se bod ne može poništiti, iako u posebnim okolnostima ustanova može postaviti pravilo da se bodovi moraju steći u određenome vremenskom razdoblju kako bi se mogli priznati kao dio cjelovita studijskog programa. To je obično slučaj u područjima u kojima se spoznaje brzo mijenjaju, primjerice u medicini, informatici i sl.

Certificiranje

Postupak kojim agencija ili udruga priznaje postignuće utvrđenih standarda kvalitete te u skladu s time obično daje određene povlastice ciljanom pojedincu (studentu ili nastavniku).

Ciljani ishodi učenja

Iskaz očekivanih studentskih znanja, sposobnosti razumijevanja i/ili sposobnosti koje bi student trebao moći demonstrirati nakon završetka procesa učenja te opis posebnih intelektualnih i praktičnih vještina stečenih ili demonstriranih uspješnim završetkom nastavne jedinice, programa ili studija. Ishodi učenja, zajedno s kriterijima ocjenjivanja, specificiraju minimalne zahtjeve za stjecanje bodova. Akumulacija i prijenos bodova olakšani su kada su ishodi učenja precizno formulirani odnosno ako je u njima naznačeno za koja se postignuća mogu dobiti bodovi. Budući da se bave postignućima studenata, a ne općom namjerom nastavnika, ishodi učenja razlikuju se od ciljeva učenja.

ECTS bodovi

ECTS bodovi - Europski sustav prijenosa bodova. ECTS bodovi predstavljaju rezultat projekta Europske zajednice započet u okviru programa ERASMUS (1988. - 1995.). Sustav je u širem smislu razvijen u razdoblju od 1995. do 1999. godine u sklopu sastavnice visokog obrazovanja programa SOCRATES i programa ERASMUS i pokazao se kao učinkovit alat za postizanje transparentnosti kurikula i akademsko priznavanje. Aktivnost je ECTS-a dvostruka: s jedne strane studentima koji su studij završili u inozemstvu osigurava akademsko priznavanje i time potiče mobilan pristup studiranju, a s druge strane visokim učilištima pruža transparentnost kurikula, nudeći detaljne informacije o predmetnom kurikulu i njegovoj relevantnosti u pogledu stečena akademskog stupnja i omogućujući visokim učilištima održavanje autonomije i preuzimanje odgovornosti za sve odluke u vezi s postignućima studenata. Bolonjska deklaracija smatra ECTS zajedničkim okvirom za izradu kurikula i studentsku mobilnost u okviru Europskoga prostora visokog obrazovanja.

Formalno učenje

Strukturirano učenje (u smislu ciljeva učenja, vremena i podrške učenju) na nekoj od obrazovnih ustanova koje završava izdavanjem službenog dokumenta o stjecanju određenog stupnja obrazovanja. Iz perspektive studenta formalno učenje sadrži namjeru.

Ishodi

Očekivani ili postignuti rezultati studijskog programa odnosno postignuće ciljeva visokog učilišta koje se mjeri velikim brojem pokazatelja (kao što su znanje, kognitivne sposobnosti i stavovi studenata). Ishodi predstavljaju izravan rezultat programa poučavanja planirana u kontekstu razvoja studenta/učenika na svim područjima. Ishod se mora razlikovati od cilja koji predstavlja traženi rezultat. Općenito gledajući, svaki prikaz ishoda trebao bi opisati po jedan učinak programa poučavanja odnosno veći broj učinaka ne bi trebalo sabirati u zajednički iskaz. Nadalje, prikazi pojedinačnih ishoda moraju biti jasni i detaljni te razumljivi znanstveno-nastavnom osoblju i studentima u bilo kojem znanstvenom području ili katedri.

Ispitivanje valjanosti

Postupak kojim se donosi prosudba o tome je li program ispunio zahtjeve za stjecanje određena akademskog stupnja i koji provodi relevantna ustanova s ovlastima za izdavanje akademskih stupnjeva (samovrednovanje ustanove) ili relevantan odbor koji provodi ispitivanje (ispitivanje valjanosti koje provodi vanjsko tijelo).

Izvanformalno učenje

Učenje koje nije organizirano unutar neke obrazovne ustanove i u pravilu ne završava izdavanjem službenog dokumenta. Ipak, takvo je učenje strukturirano (postoje ciljevi, određeno vrijeme i podrška učenju). Iz perspektive učenika i izvanformalno učenje sadrži namjeru.

Izvedbeni standardi

Razine ovladavanja građom koje se smatraju primjernim ili prikladnim odnosno specifikacije razina studentskog rada radi zadovoljenja standarda sadržaja. Izvedbeni standardi oblikuju očekivane ishode obrazovanja.

Izvješće s prosudbe / Izvješće s ocjenjivanja / Izvješće s vrednovanja

1. Dokument izrađen na temelju pregleda kolega stručnjaka provedena tijekom obilaska učilišta u svrhu donošenja ocjene o kvaliteti odnosno, općenito gledajući, o kvaliteti ustanove, akademskim standardima, obrazovnoj infrastrukturi i osoblju. U izvješću o visokom učilištu treba opisati na koji je način ustrojen splet procedura za osiguravanje kvalitete visokog učilišta kao i učinke tog ustrojstva na kvalitetu obrazovnih programa. Izvješće s prosudbe dostavlja se visokom učilištu, najprije u obliku nacrta radi dobivanja povratne informacije od predmetnog učilišta, a zatim u konačnome, službenom obliku. Ono, između ostaloga, sadrži opis metoda provjere, nalaze provjere, zaključke prosudbene skupine i različite dodatke u kojima se navode pitanja postavljena tijekom vrednovanja, dobiveni odgovori i sl. Taj se dokument u Europi uobičajeno naziva „izvješće s vrednovanja“ ili „izvješće s ocjenjivanja“.

2. Izvješće može biti i o akreditacijskoj agenciji i opisivati ustroj njezina sustava osiguravanja kvalitete i učinke toga ustroja na kvalitetu programa ustanova za koje je ona odgovorna.

Ove internetske stranice koriste kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Postavke kolačića možete podesiti u svojem internetskom pregledniku. Više o kolačićima i načinu kako ih koristimo te načinu kako ih onemogućiti pročitajte ovdje. Klikom na gumb 'U redu' pristajete na korištenje kolačića.