O nama

Visoko obrazovanje

Znanost

Vrednovanja

Ured ENIC/NARIC

Publikacije

Radionice

Popis pojmova korištenih na stranici

U pojmovniku se nalazi 46 zapisa.
Pretražite pojmove
Počinje sa Sadrži Točan pojam

Kategorije

Svi A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P R S Š T U V Z Ž
Pojam Definicija
Hrvatski kvalifikacijski okvir

Reformski instrument kojim se uređuje cjelokupan sustav kvalifikacija na svim obrazovnim razinama u Republici Hrvatskoj kroz standarde kvalifikacija utemeljene na ishodima učenja i usklađene s potrebama tržišta rada, pojedinca i društva u cjelini.

Inozemna visokoškolska kvalifikacija

Podrazumijeva formalan naziv za određenu razinu odnosno stupanj stečenih znanja, vještina i kompetencija koji se dokazuje inozemnom diplomom ili drugom javnom ispravom koju izdaje nadležna ustanova. Da bi se neka inozemna kvalifikacija smatrala inozemnom visokoškolskom kvalifikacijom, ona kao takva (visokoškolska) treba biti definirana u državi izdavanja i njome se potvrđuje uspješno završen inozemni visokoškolski program.

Ishodi učenja

Kompetencije koje je osoba stekla učenjem i dokazala nakon postupka učenja, a opisuju što student treba znati, razumjeti i moći napraviti nakon uspješna završetka procesa učenja. Povezani su s mjerljivim pokazateljima razina ("level descriptors") u nacionalnim i europskim kvalifikacijskim okvirima.

Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje

Kompetencije odgovarajuće razine nužne pojedincu za uključenost u život zajednice. Osnova su za stjecanje kompetencija tijekom života za sve osobne, društvene i profesionalne potrebe, a obuhvaćaju komunikaciju na materinskom jeziku, komunikaciju na stranim jezicima, matematičku kompetenciju i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji, digitalnu kompetenciju, kompetenciju učiti kako učiti, socijalnu i građansku kompetenciju, inicijativnost i poduzetnost te kulturnu svijest i izražavanje.

Kompetencije

Znanja i vještine te pripadajuća samostalnost i odgovornost.

Kvalifikacija

Naziv za objedinjene skupove ishoda učenja određenih razina, obujma, profila, vrste i kvalitete. Dokazuje se svjedodžbom, diplomom ili drugom javnom ispravom koju izdaje ovlaštena pravna osoba.

Kvalifikacijski okvir Europskog prostora visokog obrazovanja

Instrument uspostave razina kvalifikacija u sustavu visokog obrazovanja radi prepoznavanja i razumijevanja kvalifikacija između nacionalnih kvalifikacijskih okvira Europskoga prostora visokog obrazovanja.

Magistar

Završetkom preddiplomskoga i diplomskoga sveučilišnog studija ili integriranoga preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija, na kojem se stječe najmanje 300 ECTS bodova, osoba stječe akademski naziv magistar, odnosno magistra uz naznaku struke.

Neformalno učenje

Organizirana aktivnost učenja čija je svrha stjecanje i unapređivanje kompetencija za osobne, društvene i profesionalne potrebe, a ne dokazuje se javnom ispravom.

Poslijediplomski studij

Poslijediplomski sveučilišni studij može se upisati nakon završetka diplomskoga sveučilišnog studija. Traje u pravilu tri godine i njegovim se završetkom stječe akademski stupanj doktor znanosti (dr. sc.) odnosno doktor umjetnosti (dr. art.). Osobe koje su ostvarile znanstvena dostignuća koja svojim značenjem odgovaraju uvjetima za izbor u znanstvena znanja, mogu steći doktorat znanosti upisom sveučilišnoga (doktorskog) poslijediplomskog studija i izradom doktorskog rada, bez pohađanja nastave i polaganja ispita.

Preddiplomski studij

Na preddiplomskome sveučilišnom studiju, koji u pravilu traje od tri do četiri godine, stječe se od 180 do 240 ECTS bodova. Preddiplomski studij osposobljava studente za diplomski studij i daje im mogućnost zapošljavanja na određenim stručnim poslovima.

Pristup (visokom obrazovanju)*

Pravo kvalificiranih kandidata na jednak pristup sustavu visokog obrazovanja. *Vijeće Europe, Konvencija o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija u području Europe (Ugovor Vijeća Europe br. 165), 1997. g., str. 3.

Priznavanje

Podrazumijeva formalno potvrđivanje vrijednosti inozemne obrazovne kvalifikacije, odnosno razdoblja obrazovanja, koje je izdalo nadležno tijelo, u svrhu pristupa obrazovanju ili zapošljavanju.

Priznavanje razdoblja studija

Podrazumijeva priznavanje razdoblja studija provedena na inozemnoj visokoškolskoj ustanovi, u svrhu nastavka visokoškolskog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

Radno opterećenje

Opisuje količinu vremena koje je prosječnom studentu potrebno za izvršenje svih obveza povezanih s nastavom i učenjem (poput predavanja, seminara, projekata, praktičnoga rada, pripreme za nastavu, samostalnoga učenja, ispita i drugog), a koje su potrebne kako bi se postigli očekivani ishodi učenja.

Ove internetske stranice koriste kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Postavke kolačića možete podesiti u svojem internetskom pregledniku. Više o kolačićima i načinu kako ih koristimo te načinu kako ih onemogućiti pročitajte ovdje. Klikom na gumb 'U redu' pristajete na korištenje kolačića.