O nama

Visoko obrazovanje

Znanost

Vrednovanja

Ured ENIC/NARIC

Publikacije

Radionice

 

Agencija za znanost i visoko obrazovanje središnje je mjesto u Republici Hrvatskoj za praćenje zapošljivosti diplomiranih studenata na nacionalnoj razini.

Sustavno prikupljanje i analiza podataka o zapošljivosti studenata potaknuti su praksom zemalja Europske unije te prepoznatim značajem tih procesa za unaprjeđenje visokog obrazovanja i njegovo bolje povezivanje s tržištem rada.

Prvo istraživanje na nacionalnoj razini o zadovoljstvu studenata studijskim programima i mogućnošću zapošljavanja, AZVO je proveo 2014. godine.

 

 

2018. godina

 

EUROGRADUATE: Rezultati istraživanja o zapošljivosti diplomiranih studenata koji su studij završili u akademskim godinama 2012./2013. i 2016./2017.

Agencija za znanost i visoko obrazovanje, u suradnji s Pravnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, tijekom 2018. godine provela je istraživanje o zapošljivosti diplomiranih studenata na nacionalnoj razini.

Istraživanje je provedeno u okviru projekta EUROGRADUATE financiranog sredstvima EU-a. Uz Republiku Hrvatsku, u projektu je sudjelovalo još sedam europskih zemalja: Austrija, Češka, Njemačka Grčka, Litva, Malta i Norveška.

Anketom su obuhvaćene generacije diplomiranih studenata koje su studij završile u akademskim godinama 2012./2013. i 2016./2017., odnosno jednu i pet godina nakon završetka studija.

Cilj je ovog projekta bio prikupljanje informacija studentskom iskustvu i prelasku u svijet rada te usporedba uvjeta studiranja i životnih uvjeta diplomiranih studenata u različitim europskim zemljama.

Rezultati istraživanja objavljeni su u studijama:

 

Sažetak:

  • Istraživanju pristupilo je 7 europskih zemalja uz Hrvatsku odnosno Austrija, Češka, Njemačka, Grčka, Litva, Malta i Norveška
  • Online upitniku pristupilo je 21 tisuću diplomiranih studenata iz 8 zemalja
  • Postotak odgovorenih upitnik (response rate) za svaku kohortu:
    • godinu dana nakon diplome – diplomirani u ak.god. 2016.-2017. - 8,8%
    • pet godina nakon diplome – diplomirani u ak.god. 2012.-2013. - 18,7%
  • 58% ispitanika završilo je preddiplomski studij ISCED 6
  • 62% ispitanika završilo je diplomski studij ISCED 7 (uključujući integrirane studije)
  • Postotak ispitanika koji su završili sveučilišne odnosno stručne studijske programe:
    • sveučilišni studij završilo je:
      • u kohorti 2012./2013. – 69% ispitanika
      • u kohorti 2016./2017. – 70% ispitanika
    • stručni studij završilo je:
      • u kohorti 2012./2013. – 31% ispitanika
      • u kohorti 2016./2017. – 30% ispitanika
  • Postotak zaposlenih godinu dana nakon završenog studija (kohorta 2012./2013.):
    • prvostupnici 86,3%; magistri 85,4%
  • Postotak zaposlenih 5 godina nakon završenog studija (kohorta 2016./2017.):
    • prvostupnici 36,6%; magistri 74,8%
  • Hrvatska ima najnižu zaposlenost iza Grčke) i visoku nezaposlenost prvostupnika u obje točke promatranja odnosno kohorte. Preko 50% završenih studenata preddiplomskog studija nastavlja studirati i tako se nalazi izvan radne snage(1).
  • Hrvatska ima najnižu zaposlenost (iza Grčke) i najvišu nezaposlenost magistara u obje kohorte.
  • Status radne snage u 2018. po kohorti 2012./2013. i najvišem postignutom stupnju

 (1)Izvan radne snage (redoviti studenti, vojna ili druga obvezna služba, ne mogu raditi iz zdravstvenih razloga)

 

Prvostupnici

 
 

 

Magistri

 
 
  • Status radne snage u 2018. po kohorti /2017. i najvišem postignutom stupnju

 

Prvostupnici 

 
 
Magistri

 
 
  • Postotak zaposlenih diplomanata u 2018. godini, jednu i pet godina nakon diplome (obje kohorte), prema dobi u vrijeme diplomiranja, spolu, vrsti obrazovne ustanove, najvišem stupnju obrazovanja i području studija

 

 zaposleni diplomanti 2018

 

  • Provedenim istraživanjem u osam zemalja pokazuje da je nezaposlenost mladih bila:
  • najveća u Grčkoj (39,9%) i Hrvatskoj (23,8%)
  • najniža u Njemačkoj (6,2%)
  • 5 godina nakon završetka studija, 4 od 5 diplomiranih studenata u svakoj od zemalja, posjeduje ugovor na neodređeno - više muškaraca nego žena posjeduje ugovor na neodređeno
  • Najviše su plaće u području tehnologije i inženjerstva, a najniže u području obrazovanja, umjetnosti i humanističkih znanosti
  • Od svih ispitanika 13% ih je imalo iskustvo studiranja u inozemstvu, uglavnom kroz programe mobilnosti EU-a. Najniža participacija u mobilnosti bila je među ispitanicima Grčke i Hrvatske
  • Diplomirani studenti zaposleni izvan države u kojoj su stekli diplomu, zarađuju oko 30 posto više od onih koji su ostali u državi, čak i na niže rangiranim poslovima
    • posebno se ističu grčki diplomanti, koji zarađuju u prosjeku 2000 eura više od onih koji ostanu u Grčkoj
    • suprotno je kod norveških diplomanata koji u inozemstvu zarađuju oko 2000 eura manje nego u Norveškoj

 

 

 

2017. godina

 

Rezultati istraživanja o zapošljivosti studenata koji su diplomirali akademske godine 2015./2016.

Agencija za znanost i visoko obrazovanje, u suradnji s  Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, tijekom 2017. godine provela je istraživanje o zapošljivosti diplomiranih studenata na nacionalnoj razini. Istraživanje je provedeno u okviru projekta SKAZVO – Unapređenje sustava osiguravanja i unapređenje kvalitete visokog obrazovanja financiranog sredstvima EU-a.

Anketa je provedena među studentima koji su diplomirali akademske godine 2015./2016.

Cilj je bio prikupljanje podataka o zadovoljstvu studenata pripremom za tržište rada u okviru visokih učilišta te o prijelazu iz sustava visokog obrazovanja na tržište rada i prvom zaposlenju.

Rezultati istraživanja objavljeni su u publikaciji Što nakon diplome?.

Sažetak:

  • Online upitniku pristupio je 7 201 ispitanik
  • Postotak odgovorenih upitnika (response rate) je 57 %
  • Preddiplomski studij završilo je 48,4 % ispitanika
  • Diplomski studij završilo je 51,3 % ispitanika
  • Stručne studije završilo je 23,9 % ispitanika
  • Sveučilišne studije završilo je 75,8 % ispitanika
  • Postotak zaposlenih godinu dana nakon završetka studija je 85,6 %
  • Postotak zaposlenih šest mjeseci nakon završetka studija je 78 %
  • Nezaposleni kao glavni razlog svoje nezaposlenosti navode nedovoljnu ponudu poslova u struci (49,1 % ispitanika)
  • Kod najvećeg broja ispitanika (59 %) prvo zaposlenje je kod poslodavca u privatnom sektoru
  • Najčešća strategija pronalaska prvog zaposlenja je preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (25 % ispitanika)
  • 78,2 % ispitanika se zaposlilo u struci
  • 21,8 % ispitanika se nije zaposlilo u struci
  • Prosječna ocjena zadovoljstva prvim zaposlenjem je 3,72 %
  • Prosječna plaća: najveći broj ispitanika (46,4 %) ima plaću izmeću 3 500 i 5 000 kn

 

 

 

2014. godina

 

Rezultati istraživanja o zadovoljstvu studenata studijskim programima i spremnosti za tržište rada - studenti koji su upisali studij 2010. godine – pilot projekt praćenja zapošljivosti

Agencija za znanost i visoko obrazovanje, u suradnji s Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Splitu, provela je 2014. godine pokusno (pilot) istraživanje zapošljivosti diplomiranih studenata na nacionalnoj razini.

Anketa je provedena među studentima koji su upisali studij 2010. godine kada je uveden središnji sustav prijave na preddiplomske, stručne ili integrirane studijske programe visokih učilišta u Hrvatskoj.

Cilj je bio istražiti koliko su studenti u Hrvatskoj zadovoljni studijskim programima i kakve su im mogućnosti zapošljavanja, ali i testirati metodologiju i kapacitete Agencije za slična istraživanja u budućnosti.

Rezultati istraživanja objavljeni su u studiji Rezultati istraživanja o zadovoljstvu studenata studijskim programima i spremnosti za tržište rada.

Sažetak

  • Online upitniku je pristupilo 4234 ispitanika
  • Postotak odgovorenih upitnika (response rate) je 10,2%
  • 12,3 % ispitanika kontinuirano radilo (duže od 6 mjeseci) posao koji su počeli raditi još na studiju
  • 22,3 % ispitanika je počelo raditi nakon završetka studija
  • 19 % ispitanika je zaposleno
  • 8,5 % od ukupnog broja radi u struci.

 

Ove internetske stranice koriste kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Postavke kolačića možete podesiti u svojem internetskom pregledniku. Više o kolačićima i načinu kako ih koristimo te načinu kako ih onemogućiti pročitajte ovdje. Klikom na gumb 'U redu' pristajete na korištenje kolačića.