About us

Higher Education

Science

Evaluations

HKO

ENIC/NARIC office

Publications

Workshops

News archive

 

Rezultati istraživanja o učincima pandemijskih okolnosti na kvalitetu i organizaciju nastave iz perspektive visokoškolskih nastavnika, njihovu znanstvenu, stručnu i umjetničku aktivnost, razinu digitalnih kompetencija te psihološko funkcioniranje u uvjetima tzv. novog normalnog predstavljeni su 15. ožujka 2022. godine u Zagrebu.

Istraživanje je provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje u suradnji sa Sveučilišnim računskim centrom Sveučilišta u Zagrebu i Odsjekom za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a u njemu je sudjelovalo više od 1200 visokoškolskih nastavnika iz cijele Hrvatske.

Istraživanje se nadovezuje na prethodno istraživanje Studenti i pandemija: kako smo (pre)živjeli?, objavljeno u listopadu 2021., kojim je AZVO istraživao učinak pandemijskih okolnosti na iskustvo studiranja u ak. godini 2020./2021.

„Nastava se vraća u učionice, a istraživanja AZVO-a pokazala su da to i jest željeni oblik nastave za većinu nastavnika i studenata“, istaknula je u uvodnom obraćanju zamjenica ravnatelja AZVO-a dr. sc. Vesna Dodiković-Jurković te dodala da visoka učilišta koja u budućnosti žele izvodi online studije i to vide kao svoju stratešku odrednicu moraju proći postupak akreditacije online studija.

U sklopu događanja održan je okrugli stol Povratak u budućnost: visokoškolska nastava nakon pandemije na kojem su sudjelovali: prof. dr. sc. Nataša Jokić-Begić (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), prof. dr. sc. Dražan Kozak (Sveučilište u Slavonskom Brodu), doc. dr. sc. Nikola Kadoić (Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu) i doc. dr. sc. Sandra Kučina Softić (Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu). Sudionici su se složili da su pandemijske okolnosti ubrzale digitalnu transformaciju visokih učilišta, no i da prostora za napredak još uvijek ima. Da će budućnost visokog obrazovanja zasigurno uključivati korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija u većoj mjeri nego prije pandemije te da je klasična, kontaktna nastava i dalje za većinu nastavnika i studenata nezamjenjiva, zaključak je okruglog stola.

Istraživanje Visokoškolski nastavnici i pandemija: akademski i psihološki izazovi u cijelosti je dostupno na poveznici.

 

Zaključci istraživanja

Kvaliteta i organizacija nastave tijekom pandemije bolesti COVID-19

  • Tijekom ak. god. 2020./2021. dominantan oblik održavanja nastave na visokim učilištima u RH bila je tzv. mješovita ili hibridna nastava.
  • Većina sudionika (67 %) preferira održavanje nastave u učionici.
  • Kao ključne izazove u organizaciji nastave tijekom pandemije bolesti COVID-19 nastavnici prepoznaju povećano radno opterećenje (14 %), osiguravanje kvalitete nastave (12 %), nejednakosti među studentima u smislu dostupnosti računala i interneta (11 %) te prostorna ograničenja visokih učilišta (10 %).
  • Nastavnici su vrlo zadovoljni ili zadovoljni (69 %) kvalitetom izvedbe predavanja.
  • U ak. god. 2020./2021. sudionici su tjedno prosječno po kolegiju proveli više sati u pripremi i održavanju online nastave nego kod učioničkog oblika nastave.
  • 23 % nastavnika smatra da online nastavom ne mogu dobro pripremiti studente za sve oblike ocjenjivanja.
  • Više od 70 % nastavnika smatra da su opći uvjeti rada za online nastavu bili zadovoljavajući te da su imali potrebne tehničke uvjete za pripremu i realizaciju online nastave.
  • Najvećem postotku nastavnika (43 %) znatan je problem održavanje određenih oblika nastave poput praktične nastave, laboratorijskih vježbi, praktikuma i radionica.
  • Da bi se poboljšala kvaliteta i organizacija nastave, potrebno je prilagoditi nastavne materijale i kurikul online nastavi, raditi na prevenciji neetičnog ponašanja studenata te razvoju digitalnih kompetencija nastavnika.

Znanstvena, stručna i umjetnička aktivnost tijekom pandemije bolesti COVID-19

  • Za 66 % nastavnika provođenje znanstvene, stručne i umjetničke aktivnosti tijekom pandemije bilo je otežano.
  • 51 % nastavnika navodi da su im prostorni i tehnički uvjeti za izvođenje znanstveno-istraživačkog, stručnog ili umjetničkog rada bili osigurani.
  • Od problema s kojima su se susretali, 77 % nastavnika navodi nemogućnost odlaska na znanstvene ili stručne skupove, 74 % manjak vremena i mogućnosti za znanstveni, umjetnički ili stručni rad, a 55 % mogući zastoj u znanstvenom napredovanju.
  • U protekloj akademskoj godini 78 % sudionika istraživanja objavilo je znanstveni ili stručni rad; 74 % njih objavilo je od 1 do 3 rada, a više od 6 radova objavilo je 6 % sudionika istraživanja.
  • Većina sudionika istraživanja sudjelovala je na stručnim, odnosno znanstvenim konferencijama i to online (61 %), dok 23 % nastavnika uopće nije sudjelovalo na konferencijama.

Digitalne kompetencije za primjenu IKT-a i e-učenja u nastavi tijekom pandemije bolesti COVID-19

  • 72 % nastavnika smatra da ima dobre i jako dobre digitalne kompetencije potrebne za poučavanje u visokom obrazovanju.
  • 87 % nastavnika smatra da ima dobro ili vrlo dobro znanje iz primjene tehnologija e-učenja.
  • 21 % nastavnika nije sigurno u prednosti IKT-a i e-učenja u nastavi, 18 % njih upotrebljava ga samo zbog pandemije i nemogućnosti da se nastava odvija kao prije.
  • IKT i e-učenje koriste se u nastavi dominantno za: postavljanje sadržaja kolegija i distribuciju nastavnih materijala, obavijesti o kolegiju i izvođenju nastave, online predavanja, komunikaciju.
  • 30 % nastavnika pohađalo je online programe izvan Hrvatske, a 23 % njih nije uopće pohađalo programe usavršavanja u području IKT-a i e-učenja.
  • Nastavnicima je potrebno dodatno stručno usavršavanje u digitalnoj pedagogiji (59 %) i suvremenim tehnologijama (54 %).
  • Nastavnici smatraju da im je u pripremi i provođenju nastave važna podrška u: korištenju tehnologija e-učenja, korištenju IKT-a, pripremi i izradi e-kolegija te u vezi s pedagoškim metodama poučavanja.

Psihološko funkcioniranje nastavnika tijekom pandemije bolesti COVID-19

  • Otprilike polovina (48 %) sudionika osjeća se umjereno uznemireno cjelokupnom pandemijskom situacijom, dok je situacija jako ili vrlo jako/ekstremno opterećujuća za 28 % nastavnika.
  • Otprilike trećina nastavnika procjenjuje da se njihovo tjelesno zdravlje (35 %) i psihičko stanje (33 %) pogoršalo.
  • Općenito je zadovoljno životom 39 % nastavnika, a gotovo je sličan broj onih koji su u različitom stupnju nezadovoljni svojim životom (40 %).
  • Ravnotežom privatnog i poslovnog života u određenoj je mjeri zadovoljno 41 % nastavnika, dok njih 43 % iskazuje neku razinu nezadovoljstva.
  • Umjerenu i višu razinu optimizma u pogledu budućnosti iskazuje 78 % nastavnika, dok malu razinu optimizma ili nedostatak optimizma navodi 21 % sudionika.
  • Razumijevanje i potporu svojih visokih učilišta u potpunosti ili jako doživjelo je 28 % nastavnika, 39 % njih doživjelo je umjerenu potporu, a trećina (33 %) navodi da je takvu potporu osjećala malo ili nije uopće.
  • 13 % nastavnika razmišljalo je o traženju stručne psihološke pomoći tijekom pandemije, a zatražilo ju je 6 %.

 

Galerija 

 

We use cookies to help provide you with the best possible online experience. By using this site, you agree that we may store and access cookies on your device. If you want to use the sites without cookies or would like to know more, you can do that here.