About us

Higher Education

Science

Evaluations

ENIC/NARIC office

Publications

Workshops

News archive

Praćenje diplomiranih studenata ključno je za poboljšanje sustava obrazovanja i osposobljavanja, jedan je od zaključaka pilot istraživanja o iskustvu studiranja i zapošljavanju diplomiranih studenata u okviru projekta Eurograduate čije je rezultate Europska komisija objavila početkom lipnja 2020. godini u publikaciji Eurograduate Pilot Survey – Design and implementation of a pilot European graduate survey i pregledu rezultata Eurograduate Pilot Study – Key findings

Uz Republiku Hrvatsku, u projektu je sudjelovalo još sedam europskih zemalja: Austrija, Češka, Njemačka Grčka, Litva, Malta i Norveška što je omogućilo usporedbu uvjeta studiranja i životnih uvjeta diplomiranih studenata u različitim europskim zemljama. Izvješća za svaku od zemalja, uključujući i Hrvatsku, bit će naknadno objavljena.

Istraživanje je obuhvatilo 21 tisuću diplomiranih studenata koji su studij (preddiplomski ili diplomski) završili u akademskim godinama 2012./2013. i 2016./2017., odnosno jednu i pet godina nakon završetka studija. Istraživanje u Hrvatskoj provedeno je od listopada do prosinca 2018., a proveli su ga Agencija za znanost i visoko obrazovanje i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Prikupljeni su opsežni podaci o porijeklu ispitanika, materinjem jeziku, socioekonomskoj pozadini, obrazovanju, profesionalnom iskustvu, trenutačnom zaposlenju i obiteljskom statusu, mjestu boravka i mobilnosti te mišljenja o relevantnim temama kao što je primjenjivost vještina stečenih u tercijarnom obrazovanju.

Neki od zaključaka istraživanja ukazuju na to da iskustvo u inozemstvu tijekom razdoblja studija poboljšava vještine rješavanja problema. Bolju pripremu za tržište rada omogućava poticajno okruženje za učenje, gdje se klasična nastava nadopunjuje projektima i učenjem temeljem rješavanja problema.

Rezultati ovog pilot istraživanja omogućit će uvid u problematiku prelaska diplomiranih studenata na tržište rada u svrhu daljnjih obuhvatnijih istraživanja i poboljšanja obrazovanja i osposobljavanja u Europi.

Projekt Eurograduate sufinanciran je sredstvima Europske unije iz programa Erasmus+.

Sažetak rezultata:

  • Od osam zemalja u kojima je provedeno istraživanje, nezaposlenost mladih bila je najveća u Grčkoj (39,9%) i Hrvatskoj (23,8%), a najniža u Njemačkoj (6,2%).
  • Najveći stupanj zadovoljstva visokim obrazovanjem ispitanici su iskazali u uvjetima poticajnog okruženja za učenje.
  • Na zaposlenje u struci nakon završenog studija najviše utječe tržište rada pojedine zemlje, studiranje u području STEM-a, prethodno zaposlenje povezano sa studijem, poticajno okruženje tijekom studija te visokoobrazovani roditelji.
  • Pet godina nakon završetka studija, četiri od pet diplomiranih studenata u svakoj od zemalja, posjeduje ugovor na neodređeno; više muškaraca nego žena posjeduje ugovor na neodređeno.
  • Plaća se značajno razlikuje po državama: npr. diplomirani studenti u Njemačkoj i Norveškoj zarađuju dvostruko više od onih u Hrvatskoj.
  • Najviše su plaće u području tehnologije i inženjeringa, a najniže u području obrazovanja, umjetnosti i humanističkih znanosti.
  • Na zadovoljstvo prihodima uglavnom utječu: tržište rada u pojedinoj državi, zaposlenje u skladu sa stečenom kvalifikacijom, završen diplomski studij, spol (diplomirane studentice u prosjeku zarađuju manje).
  • Najveće zadovoljstvo zaposlenjem iskazali su diplomirani studenti u Austriji, Češkoj i Slovačkoj.
  • U gotovo svim zemljama, manje od polovine ispitanih odgovorilo je kako im je visoko obrazovanje osiguralo dobru bazu za razvoj vještina pismenosti, računalnih i digitalnih vještina, kao i socijalnih, poduzetničkih i menadžerskih vještina.
  • Na napredne ICT vještine uglavnom utječe područje studija i vrsta institucije (studenti istraživačkih smjerova na sveučilištima pokazuju višu razinu ovih vještina).
  • Izloženost stranim jezicima i stranim kulturama povećava vještine rješavanja problema.
  • Od svih ispitanika 13% ih je imalo iskustvo studiranja u inozemstvu, uglavnom kroz programe mobilnosti EU-a; najniža participacija u mobilnosti bilježi se među ispitanicima u Grčkoj i Hrvatskoj.
  • Međutim, mobilnost u svrhu stjecanja drugog stupnja visokog obrazovanja (nakon završenog preddiplomskog studija), najveća je za ispitanike iz Hrvatske i Grčke.
  • Kada je riječ o iseljavanju u svrhu zapošljavanja, među ispitanicama prednjače oni iz Grčke, dok ih je najmanje iz Njemačke i Norveške.
  • Diplomirani studenti zaposleni izvan države u kojoj su stekli diplomu, zarađuju oko 30 posto više od onih koji su ostali u državi, čak i na niže rangiranim poslovima; posebno se ističu diplomirani studenti iz Grčke, koji zarađuju u prosjeku 2000 eura više od onih koji ostanu u državi; suprotno je kod diplomiranih studenata iz Norveške koji u inozemstvu zarađuju oko 2000 eura manje nego u Norveškoj.
  • Nezaposleni diplomirani studenti i oni koji su zaposleni na poslovima niže razine od one za koju su stekli kvalifikaciju manje su sretni, slabijeg zdravlja i pokazuju manje povjerenja prema drugima.
  • Poticajno okruženje za učenje i međunarodna mobilnost povezani su s većom političkom participacijom i višom razinom povjerenja u demokratske vrijednosti.

EUROGRADUATE Pilot-istraživanje - Ključni nalazi - prijevod na hrvatski jezik

Eurograduate logo

We use cookies to help provide you with the best possible online experience. By using this site, you agree that we may store and access cookies on your device. If you want to use the sites without cookies or would like to know more, you can do that here.