About us

Higher Education

Science

Evaluations

ENIC/NARIC office

Publications

Workshops

Glossary

(Akademska) kvaliteta

Search for glossary terms (regular expression allowed)
Begin with Contains Exact term

Glossaries

All A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z
Term Definition
(Akademska) kvaliteta

Kvaliteta u visokom obrazovanju predstavlja višedimenzionalan, višerazinski i dinamičan koncept koji se odnosi na kontekstualne postavke obrazovnog modela, misiju i ciljeve ustanove te specifične standarde danog sustava, učilišta, studijskog programa ili znanstvenog područja. Kvaliteta, prema tome, može poprimiti različita značenja ovisno o: a) razumijevanju interesa različitih sastavnica ili dionika sustava visokog obrazovanja (zahtjevi za kvalitetu koje određuje znanstveno područje / tržište rada / društvo / vlada / studenti); b) referencama kao što su inputi, procesi, outputi, misija, ciljevi itd.; c) značajke i obilježja akademske zajednice koje vrijedi ispitati te d) povijesno razdoblje u razvoju visokog obrazovanja. Prisutan je širok spektar definicija akademske kvalitete.

Kvaliteta kao izvrsnost: tradicionalan, elitistički akademski pogled koji smatra da samo najviši standardi izvrsnosti (koji obično podrazumijevaju veliku težinu i visoku razinu složenosti studijskog programa, ozbiljnost postupka testiranja studenata i sl.) pokazuju istinsku akademsku kvalitetu. Kvaliteta kao svrsishodnost: koncept koji naglašava potrebu postizanja ili usklađivanja s općeprihvaćenim standardima koje je utvrdilo akreditacijsko tijelo odnosno tijelo nadležno za osiguravanje kvalitete, pri čemu se naglasak stavlja na učinkovitost radnih procesa ustanove ili studijskog programa u ispunjenju navedenih ciljeva i misije. Katkad se kvaliteta u tome smislu označava kao: a) pristup „vrijednost za novac“ s (implicitnim) naglaskom na procjenu učinkovitosti korištenja inputa u postojećim procesima i mehanizmima ili kao b) pristup dodane vrijednosti u kojem se rezultati vrednuju u kontekstu promjena postignutih različitim obrazovnim procesima (primjerice proces učenja i nastave). Varijacija se ovoga posljednjeg odnosi na pristup kvaliteti kao preobrazbi koja je izrazito usmjerena na studente. Taj pristup gleda na kvalitetu kao na proces preobrazbe u kojem što je neko visoko učilište to bolje što ono bolje postiže cilj osnaživanja studenata specifičnim vještinama, znanjima i stavovima koji bi im omogućili da žive i rade u društvu znanja.
Kvaliteta kao primjerenost svrhe: koncept usmjeren na utvrđene ciljeve i misiju učilišta ili studijskog programa bez provjere sposobnosti samih procesa s obzirom na vanjske ciljeve i očekivanja. U okviru toga pristupa, moguće je razlikovati alternativne pristupe razvijene devedesetih godina prošlog stoljeća: a) kvaliteta kao prag uspjeha kojim se postavljaju određene norme i kriteriji koje svaki studijski program ili ustanova moraju dosegnuti da bi se smatralo kako su postigli zadovoljavajuću razinu kvalitete; u mnogim sustavima visokog obrazovanja u Europi koristi se varijanta koja definira kvalitetu kao osnovni/minimalni standard usko povezan s akreditacijom; u tom slučaju, polazi se od utvrđivanja minimalnih standarda koje visoko učilište odnosno studijski program mora zadovoljiti te stvaranja temelja za razvoj mehanizama unaprjeđenja kvalitete i b) kvaliteta kao zadovoljstvo korisnika, gdje se kvaliteta usko povezuje s rastućom važnosti tržišnih sila u visokom obrazovanju odnosno gdje se stavlja naglasak na važnost očekivanja korisnika obrazovanja (studenata, obitelji studenata, društva u svoj svojoj ukupnosti) i ostalih dionika.
Kvaliteta kao unaprjeđenje ili poboljšanje: usredotočenost na trajna poboljšanja pri čemu se naglašava odgovornost visokih učilišta da na najbolji način iskoriste autonomiju sveučilišta i akademske slobode. Postizanje kvalitete predstavlja temelj etosa znanosti i ideje da znanstvena zajednica sama najbolje zna što je to kvaliteta.
Svaki od ovih pristupa ima svoje prednosti i nedostatke te je više ili manje prilagođen određenom vremenskom periodu i/ili nacionalnom kontekstu. U smislu evolucije, prisutna su permanentna kretanja kao i oscilacije između relativnog i apsolutnog, unutarnjeg i vanjskog, osnovnog i naprednijeg odnosno sofisticiranijeg poimanja kvalitete. Međutim, integriranost sljedećih elemenata zajednička je svim ovim pristupima: a) zajamčeno ostvarenje minimalnih standarda i referentnih vrijednosti, b) kapacitet postavljanja ciljeva u diverzificiranom kontekstu i postizanje tih ciljeva uz dani input i varijable konteksta, c) sposobnost zadovoljenja zahtjeva i očekivanja izravnih i neizravnih korisnika i dionika te d) težnja postignuću izvrsnosti (Van Damme, 2003).

We use cookies to help provide you with the best possible online experience. By using this site, you agree that we may store and access cookies on your device. If you want to use the sites without cookies or would like to know more, you can do that here.